HŽ Putnički prijevoz i i Končar potpisali su ugovor o kupoprodaji 13 novih vlakova – po četiri baterijska i elektrobaterijska te pet elektrodizelskih, uz ukupnu vrijednost ugovora od 117,9 milijuna eura.
Uz bok konkurenciji
Ugovor su potpisali predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić i predsjednik Uprave Končar – Električnih vozila Josip Ninić, u nazočnosti potpredsjednika Vlade i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića. Predmetni vlakovi rezultat su vlastitog razvoja Končara, a u čijoj proizvodnji sudjeluje više društava Grupe, čime je još jednom potvrđen položaj Končara kao jedne od vodećih regionalnih tehnoloških tvrtki, koja se može nositi s konkurencijom svjetskih proizvođača tračničkih vozila, poručuju iz Končara.
Predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak istaknuo je da je vlak najkompleksniji proizvod koji gradi hrvatska industrija. Vlakovi će, rekao je Ukić, biti niskopodne kompozicije za lakši pristup putnicima, opremljeni sustavom za informiranje putnika, rampama za ulazak osoba s invaliditetom, prostorom za bicikle te pristupom besplatnom internetu. Elektrodizelski i elektrobaterijski vlakovi vozit će na elektrificiranim i neelektrificiranim prugama, dok su baterijski namijenjeni isključivo za neelektrificirane pruge.
Vlakovi se financiraju iz zajma Europske investicijske banke (EIB), a bit će isporučeni tijekom 2027. i 2028. godine. U sklopu projekta bit će izgrađene punionice za punjenje pogonskih baterija u kolodvorima Lupoglav i Velika. Ukić je kazao da će elektrodizelski vlakovi voziti na relacijama od Koprivnice i Osijeka, Čakovca i Kotoribe, Zadra, Rijeke i Pule.
“HŽ Putnički prijevoz trenutačno u prometu ima 65 novih vlakova, a do kraja godine bit će pušteno u promet još pet novih. Sljedeće godine u promet će biti pušteno još šest novih elektrodizelskih vlakova koji će povezivati Zagreb i Split”, rekao je Ukić, dodavši da se tako zamjenjuju vlakovi koji su u prosjeku stariji od 40 godina.
Investicijski ciklus
Ministar Butković istaknuo je kako je država u velikom investicijskom ciklusu u željezničku infrastrukturu, što se najviše očituje u gradnji nove i modernizaciji postojeće infrastrukture. Investicijski ciklus iznosi nešto više od 1,5 milijardi eura, najviše zahvaljujući europskim fondovima i aranžmanu s Europskom investicijskom bankom od 900 milijuna eura.