To je priča o Jánosu Hunyadiju, vojskovođi čiji je život bio toliko ispunjen dramom, hrabrošću i preokretima da se čini kao scenarij za najnapetiji ep. I upravo to sada i postaje, jer njegova ostavština oživljava u novoj seriji Rise of the Raven.
U 15. stoljeću, dok se Europa oporavljala od unutarnjih sukoba, s istoka je nadirala sila koja je prijetila promijeniti tijek povijesti – Osmansko Carstvo. Na branik kršćanskog svijeta stao je jedan čovjek čija je genijalnost oblikovala sudbinu kontinenta.
Put od plemića do branitelja Ugarske
Ivan Hunyadi, ili Janko Hunjadi kako ga pamte narodne pjesme, nije bio rođen kao kralj. Njegov uspon bio je rezultat iznimne sposobnosti, odlučnosti i odanosti. Rođen oko 1407. godine u obitelji nižeg plemstva, svoju vojnu karijeru započeo je u službi ugarskog kralja Žigmunda Luksemburškog. Služeći na dvoru i na bojištima diljem Europe, od Italije do Češke, Hunyadi je stekao neprocjenjivo iskustvo. Uvidio je snagu i slabosti različitih vojski te naučio kako prilagoditi taktiku svakom protivniku.
Njegov talent nije prošao nezapaženo. Brzo je napredovao, a nakon Žigmundove smrti postao je jedan od najutjecajnijih ljudi u Ugarskom Kraljevstvu. Imenovan je vojvodom Transilvanije i kapetanom Beograda, čime mu je povjerena obrana najugroženije granice Europe. To nije bio samo počasni naslov, već golema odgovornost. Južna granica Ugarske bila je prva linija obrane od sve jačeg Osmanskog Carstva, koje je pod vodstvom sultana Murata II. sustavno osvajalo posljednje ostatke kršćanskih država na Balkanu.
Prvi uspjesi i gorka lekcija kod Varne
Hunyadi je shvatio da pasivna obrana nije dovoljna. Umjesto da čeka osmanske napade na svom pragu, odlučio je preuzeti inicijativu i prenijeti rat na neprijateljski teritorij. Tijekom takozvane “Duge vojne” 1443. – 1444. godine, poveo je kršćansku vojsku duboko u Balkan. Nižući pobjede kod Niša i Zlatice, prisilio je sultana Murata II. na potpisivanje desetogodišnjeg mira. Bio je to golem uspjeh koji je odjeknuo Europom. Hunyadi je slavljen kao heroj, a činilo se da je opasnost privremeno otklonjena.
Međutim, ohrabreni ovim pobjedama, papa i drugi europski moćnici nagovorili su mladog kralja Vladislava I. da prekrši primirje i krene u novi križarski pohod. Hunyadi se, unatoč protivljenju, pridružio pohodu iz osjećaja dužnosti. Ta je odluka dovela do katastrofalnog poraza u bitci kod Varne 1444. godine, gdje je poginuo i sam kralj Vladislav. Hunyadi je jedva izvukao živu glavu. Poraz kod Varne bio je gorka, ali važna lekcija. Pokazao je da se protiv Osmanlija ne može boriti bez jedinstva, discipline i realne strategije. Ovaj neuspjeh nije slomio Hunyadijev duh, već ga je ojačao za najveći izazov koji je tek slijedio.
Bitka za Beograd: Sudar svjetova na Dunavu
Vrhunac Hunyadijeve karijere i trenutak koji ga je upisao u povijest dogodio se 1456. godine. Na osmansko prijestolje sjeo je mladi i ambiciozni sultan Mehmed II., čovjek koji je 1453. osvojio Carigrad i time zadao konačni udarac Bizantskom Carstvu. Nakon pada “drugog Rima”, Mehmed je svoj pogled usmjerio prema srcu Europe, a na putu mu je stajala samo jedna prepreka – beogradska utvrda, poznata kao “ključ Ugarske”.
Sultan je pokrenuo golemu vojsku, jednu od najvećih tog vremena, opremljenu najmodernijim topništvom. Opsjeo je Beograd s kopna i s Dunava, uvjeren u brzu pobjedu. Situacija je izgledala bezizlazno. Europa je bila u panici, a pomoć nije stizala. Ugarsko plemstvo bilo je nesložno, a kralj preslab. Hunyadi je ponovno bio sam. S vlastitim sredstvima i uz pomoć malobrojnih saveznika, poput franjevca Ivana Kapistrana koji je okupio vojsku seljaka i siromaha, Hunyadi je krenuo u nemoguću misiju spašavanja grada.
Prvo je svojom riječnom flotilom u odvažnom napadu probio osmansku blokadu na Dunavu, dopremivši u opkoljeni grad pojačanja i zalihe. Tjednima su se vodile krvave borbe za zidine utvrde. Konačni osmanski juriš, 21. srpnja, bio je odbijen u nadljudskoj borbi branitelja. Sutradan, protivno Hunyadijevim zapovijedima, Kapistranovi križari spontano su jurnuli izvan zidina i napali osmanski tabor. Hunyadi, vidjevši da ih ne može zaustaviti, iskoristio je priliku. Poveo je svoje iskusne vojnike u protunapad, zauzeo osmansko topništvo i okrenuo ga protiv samih Osmanlija. U općem kaosu, sultan Mehmed II., i sam ranjen, bio je prisiljen narediti povlačenje. Vojska koja je osvojila Carigrad bila je ponižena i razbijena.
Nasljeđe koje živi i inspirira
Pobjeda kod Beograda odjeknula je Europom kao čudo. Papa Kalist III. naredio je da u znak zahvalnosti zvona svih crkava u podne zvone u čast pobjede – tradicija koja se u mnogim mjestima zadržala do danas. Opsada Beograda bila je jedna od najvažnijih bitaka u europskoj povijesti. Zaustavila je osmanski prodor u središnju Europu na gotovo 70 godina, dajući Ugarskoj i ostatku kontinenta dragocjeno vrijeme za konsolidaciju.
Ivan Hunyadi nije dugo uživao u plodovima svoje najveće pobjede. Samo tri tjedna kasnije, umro je u svom taboru od kuge koja je harala vojskom. Ipak, njegova smrt nije umanjila veličinu njegova djela. Priča o njemu nije samo podsjetnik na povijesne bitke, već i na snagu pojedinca da obrani slobodu. Njegov život, pun uspona, padova, političkih intriga i osobnih žrtava, sada dobiva modernu interpretaciju. Serija Rise of the Raven oživljava ovog kompleksnog junaka, nudeći raznovrsnoj publici priliku da uroni u svijet srednjovjekovnih borbi i otkrije zašto je priča o čovjeku koji je prkosio carstvu i danas toliko moćna i relevantna.
POGLEDAJTE VIDEO: Približava nam se novi borilački Spektakl! Voyo vam donosi novi PFL MENA 2