Na ovogodišnjem World AgriTech Summitu, na kojem se okupljaju vodeći inovatori, investitori i vizionari iz cijelog svijeta, kristaliziralo se nekoliko ključnih trendova koji će oblikovati poljoprivredu budućnosti. Digitalizacija na krilima umjetne inteligencije (AI), razvoj novih bioloških sredstava, regenerativna poljoprivreda i, sve izraženije, umjetna inteligencija u stvaranju novih biljnih vrsta, postali su okosnica rasprava i strateških planova najvećih igrača u sektoru.
Digitalizacija na krilima AI – temelj transformacije
Digitalizacija je danas temeljna strategija svake moderne poljoprivrede. Automatizacija, analitika podataka, IoT i napredni softver omogućuju poljoprivrednicima da precizno upravljaju resursima, smanjuju troškove i ekološki otisak te donose odluke temeljene na stvarnim podacima. Na krilima umjetne inteligencije, koja je značajno olakšala korištenje digitalnih platformi, na summitu su prikazani primjeri kako digitalni alati i platforme povezuju farmere, agronome i znanstvenike u globalnu mrežu znanja i inovacija.
Novi biološki proizvodi – revolucija zaštite i rasta
Biološki pesticidi, biostimulatori i mikroorganizmi postaju standard u zaštiti usjeva i povećanju prinosa. Ova sredstva zamjenjuju tradicionalne kemikalije, čuvajući tlo i okoliš, istovremeno omogućujući poljoprivredi da bude produktivnija i zdravija za ljude i ekosustave. Sudionici summita složili su se da je biološka revolucija nezaustavljiva, a AI i digitalni alati ubrzavaju razvoj i testiranje novih bioloških rješenja.
Regenerativna poljoprivreda – obnova tla i ekosustava
Poznato je da je današnja industrija hrane, uz izrazit utjecaj na okoliš, odgovorna za čak 33% ukupnih stakleničkih emisija godišnje. Regenerativni pristupi, poput permakulture, pokrovnih usjeva i agrošumarstva, vraćaju plodnost tlu, povećavaju bioraznolikost i otpornost na klimatske ekstreme. Ova paradigma nije samo odgovor na ekološke izazove već i put prema dugoročnoj profitabilnosti i otpornosti poljoprivrednih sustava. Na summitu je istaknuto kako su digitalizacija i mjerenje stvarnih učinaka regenerativnih praksi na tlo i okoliš preduvjet uspješnog skaliranja regenerativne poljoprivrede.
Trend koji mijenja pravila
No možda najprovokativnija i najinspirativnija tema summita bila je uloga umjetne inteligencije u dizajniranju budućih kultura. AI danas nije samo alat za optimizaciju procesa – on postaje arhitekt novih biljnih vrsta, sposobnih za prilagodbu ekstremnim klimatskim uvjetima, povećanu nutritivnu vrijednost i smanjenu potrebu za pesticidima i gnojivima. Algoritmi analiziraju milijarde genskih kombinacija i simuliraju kako bi određene promjene utjecale na otpornost, prinos ili kvalitetu, ubrzavajući procese koji su donedavno trajali desetljećima.
Na presummit AI Forumu vodeći stručnjaci iz Syngente, Bayera, Microsofta, Corteve i drugih globalnih kompanija raspravljali su o tome kako AI i GenAI modeli omogućuju prediktivno oplemenjivanje, identifikaciju novih, neočekivanih meta za uređivanje gena te stvaranje usjeva s boljom otpornošću i nutritivnom vrijednošću. Prikazani su konkretni primjeri novih sortimenata koje je stvorila umjetna inteligencija: soja koja bolje iskorištava dušik i zahtijeva 40% manje gnojiva, žitarice otporne na sušu, povrće s povećanim udjelom mikronutrijenata – inovacije koje su već na tržištu ili u završnim fazama razvoja.
Ključna poruka summita bila je jasna: nijedan od ovih trendova ne djeluje izolirano. Digitalizacija omogućuje prikupljanje i analizu podataka za treniranje AI modela, biološka sredstva i regenerativni pristupi stvaraju zdravije agroekosustave, dok AI ubrzava razvoj biljaka koje su bolje prilagođene novim uvjetima. Ova sinergija otvara vrata novoj paradigmi – hrana budućnosti bit će digitalno praćena, programirana, regenerativna i rezultat suradnje znanosti, tehnologije i prirode.
Pitanje više nije hoće li AI promijeniti način na koji stvaramo hranu, već koliko brzo i u kojoj mjeri. World AgriTech Summit pokazao je da je AI, rame uz rame s digitalizacijom, biološkim inovacijama i regenerativnim praksama, postao jedan od glavnih kreatora hrane budućnosti.
Koji su sve rizici hrane stvorene uz pomoć umjetne inteligencije, od mogućnosti pojave novih alergena, nenamjernog povećanja prirodnih toksina ili prijenosa gena otpornosti na antibiotike, tek ćemo vidjeti. Iako su današnji sustavi regulacije i testiranja rigorozni, a komercijalizirane sorte sigurne, povijest nas uči da dugoročne posljedice često postanu vidljive tek s vremenom.
Pred nama je stol 21. stoljeća – i njegov jelovnik više ne pišemo sami, nego ga piše i umjetna inteligencija s nama (ili uskoro i bez nas). Jesmo li spremni sjesti za taj stol?