Tri desetljeća nakon što je ponovno postao dio hrvatske države, gospodarska slika Knina, smještenog u srcu Dalmacije, i dalje je obilježena sporim rastom te jednim upečatljivim paradoksom. Prema najnovijem izvješću Financijske agencije (Fina), objavljenom uoči Dana pobjede u kolovozu 2025. godine, koje analizira ekonomske podatke iz 2024., takozvani “Kraljevski grad” i dalje se bori s izazovima, uglavnom zbog prevlasti manje produktivnih poduzeća.
Najveći poslodavac na širem kninskom području, grupa DIV, koju je utemeljio pokojni Božidar Debeljak, a danas je vodi njegov sin Tomislav, jasan je primjer ove neobične situacije. Unatoč tome što je DIV grupacija, kroz revitalizaciju nekadašnje tvornice TVIK, u 2024. godini zapošljavala prosječno 513 radnika i ostvarila impresivnih 48 milijuna eura prihoda, njezino je sjedište formalno registrirano u Samoboru. Upravo je taj administrativni podatak ključan razlog zbog kojeg značajan dio gospodarske aktivnosti i prihoda, koji se generiraju u kninskoj regiji, ne ulazi u službene ekonomske statistike samog Knina. To posljedično stvara ‘nevidljivost’ njezinog stvarnog doprinosa lokalnom proračunu i cjelokupnoj gospodarskoj slici grada.
Kao posljedica navedenoga, tvrtka Transport betona Lubina, u vlasništvu Srećka Lubine, drugu godinu zaredom bilježi se kao najveći registrirani poduzetnik unutar samog Knina. Navedena tvrtka ostvarila je 2024. godine prihod od 7.6 milijuna eura s 29 zaposlenih. Među ostalim istaknutim lokalnim poduzetnicima nalazi se i Građevinar Vrbnik, čiji je vlasnik Ismet Šatrić, s prihodom većim od 4 milijuna eura i 39 zaposlenih, kao i tvrtka Igana, u vlasništvu Ivana Čeke, koja je ostvarila 2.4 milijuna eura prihoda. Ove brojke jasno ukazuju na živahnu aktivnost u građevinskom sektoru, koji se, čini se, etablirao kao glavni pokretač nedavnog, iako umjerenog, gospodarskog rasta.
Sveukupno, tijekom 2024. godine u Kninu su bile registrirane 133 tvrtke koje su zajedno zapošljavale 630 radnika i generirale 49.8 milijuna eura prihoda. No, unatoč ovim podacima i prisutnosti značajnih poslodavaca poput DIV-a, sveobuhvatni gospodarski razvoj Knina i dalje je spor. Ova situacija slikovito prikazuje izazove s kojima se susreću manji gradovi kada ključni gospodarski akteri, zbog administrativnih prepreka, ne doprinose transparentno službenim lokalnim statistikama. To posljedično stvara dojam sporijeg napretka nego što bi to stvarna ekonomska aktivnost na terenu mogla ukazivati.