KAD STE žedni i treba vam piće, što zapravo najbolje hidrira tijelo? Naravno, možete posegnuti za čašom vode, ali obična voda nije najučinkovitije piće za hidrataciju, pokazuje studija Sveučilišta St. Andrews u Škotskoj koja je usporedila učinke različitih napitaka na hidraciju.
Istraživači su otkrili da iako voda, bilo negazirana ili gazirana, dobro i brzo hidrira, napici koji sadrže malo šećera, masti ili proteina učinkovitije održavaju hidrataciju kroz dulje vrijeme.
Prema profesoru Ronaldu Maughanu s Medicinskog fakulteta tog sveučilišta, razlog tome leži u načinu na koji tijelo reagira na različite tekućine. Prvi čimbenik je količina pića: što više tekućine popijete, ona će se brže isprazniti iz želuca i prije dospjeti u krvotok, gdje razrjeđuje tjelesne tekućine i tako hidratizira organizam.
Mlijeko hidrira bolje od vode
Drugi važan faktor je sastav pića. Na primjer, pokazalo se da mlijeko hidrira bolje od obične vode jer sadrži šećer (laktozu), proteine i masti. Ti sastojci usporavaju pražnjenje želuca i produljuju proces hidratacije.
Mlijeko također sadrži natrij, koji zadržava vodu u tijelu slično kao spužva, pa se stvara manje urina.
Sličan učinak imaju i tekućine za nadoknadu izgubljene vode koje se koriste kod proljeva, one sadrže male količine šećera, kao i natrij i kalij, koji također pomažu u zadržavanju vode u tijelu.
“Ova studija potvrđuje ono što već znamo: elektroliti poput natrija i kalija poboljšavaju hidrataciju, a kalorije u pićima usporavaju pražnjenje želuca i tako odgađaju mokrenje”, objašnjava nutricionistica i osobna trenerica Melissa Majumdar, glasnogovornica Američke akademije za prehranu, koja nije sudjelovala u istraživanju.
Umjereno sa šećerom
Ali tu stvari postaju složenije: pića s visokom koncentracijom šećera, poput voćnih sokova ili kole, nisu nužno učinkovitija za hidrataciju od svojih manje slatkih varijanti. Iako dulje ostaju u želucu, kad dođu do tankog crijeva, njihov visoki udio šećera pokreće proces osmoze, voda iz tijela prelazi u crijevo kako bi razrijedila šećer. S fiziološkog gledišta, sadržaj crijeva još nije apsorbiran u tijelo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Voćni sokovi i gazirani napici ne samo da lošije hidriraju, nego sadrže i dodatne šećere i kalorije koje vas neće zasititi kao prava hrana, objašnjava Majumdar. Ako birate između vode i cole za hidrataciju, uvijek je bolja voda. Naša jetra i bubrezi ovise o vodi kako bi izbacili toksine iz tijela, a voda je ključna i za zdrav izgled kože, najbolje i najjeftinije prirodno sredstvo za vlaženje kože.
Održavanje hidratacije važno je jer podmazuje zglobove, sprječava infekcije i prenosi hranjive tvari do stanica. No u većini slučajeva ne trebamo se pretjerano opterećivati koliko neko piće hidrira.
“Ako ste žedni, tijelo će vam to jasno dati do znanja”, kaže Maughan. Ipak, za sportaše koji treniraju u vrućim uvjetima i puno se znoje, ili ljude kojima se zbog iscrpljenosti smanjuje koncentracija, odgovarajuća hidratacija je iznimno važna.
Mogu li pivo i latte pomoći u hidrataciji?
Alkohol ima diuretski učinak, odnosno potiče mokrenje. Zato kod alkoholnih pića hidratacija ovisi o ukupnoj količini unesene tekućine. “Pivo će izazvati manji gubitak vode od viskija jer s pivom unosite više tekućine”, kaže Maughan. “Jaka alkoholna pića dehidriraju, dok razrijeđena ne.”
Što se tiče kave, razina hidratacije ovisi o količini kofeina. Obična kava s oko 80 mg kofeina, koliko ima prosječna šalica, hidrira gotovo jednako dobro kao i voda, prema Maughanovim istraživanjima.
Ako konzumirate više od 300 mg kofeina dnevno, što odgovara 2 do 4 šalice kave, moguće je da ćete gubiti više tekućine zbog blagog diuretskog učinka kofeina. To se češće događa kod ljudi koji inače ne piju kofein, ali se može ublažiti ako u kavu dodate malo mlijeka.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.