U Srednjoj školi Čakovec održana je Glavna izborna skupština Matice hrvatske na kojoj je za novog predsjednika izabran Damir Zorić, dosadašnji potpredsjednik.
Osim predsjednika, na Skupštini su izabrani članovi svih upravnih tijela u novom četverogodišnjem mandatu – Predsjedništva, Glavnoga odbora, Nadzornoga odbora i Časnoga suda. Uz predsjednika, novo Predsjedništvo čini još šest članova: Mario Jareb, Božidar Petrač i Dražen Švagelj (potpredsjednici), glavni tajnik Ivica Nuić, gospodarski tajnik Ivica Završki i književni tajnik Vladimir Lončarević.
Hrvatska ovo mora znati: Crna Gora napravila ono što je Srbija trebala već odavno
Među glavnim prioritetima i naglascima u novom mandatnom razdoblju obnova je Matičine palače u središtu Zagreba, “stoljetnog sjedišta Matice hrvatske, i vidljivog simbola Matičina identiteta kojoj je nužna obnova, od unutrašnje obnove do krova i pročelja”, kazao je Damir Zorić.
Zorić je poručio da taj složen i skup poduhvat “moramo i možemo uraditi samo jedinstveni i složni – svi zajedno, kako Matičina upravna tijela, tako i svi odjeli i ogranci, svaki pojedini član”. Podsjetimo, Zorića javnost pamti kao čelnika Hrvatske udruge poslodavaca, ali i borbe za prevlast u Dinamu. Tada se ‘borio’ protiv Mirka Barišića, a u toj fazi u javnosti je percipiran kao dio struje Zdravka Mamića.
‘Najstarija domoljubna kulturna ustanova’
“Za Maticu hrvatsku s pravom volimo reći da je naša najstarija kulturna ustanova, ali uvijek moramo imati na umu da smo i danas, kao i nekada, suočeni s pluralizmom kojekakvih kultura, a sve češće i sve više i s ne-kulturama, za Maticu hrvatsku treba reći da je naša najstarija domoljubna kulturna ustanova. Matica hrvatska okuplja ljude kojima je na srcu hrvatska kultura i vrijednosti hrvatske baštine na svim poljima stvaranja. Upravo je Matica hrvatska čuvajući i promičući hrvatsku kulturu i domoljublje činila i čini da postignuća ranijih naraštaja ne ostanu samo mrtva, uskladištena ili – još gore zaboravljena prošlost, neka bude baština koja čini sadašnjost i otvara budućnost”, kazao je novi predsjednik.
Akademik Miro Gavran u svom se govoru osvrnuo na najvažnija postignuća tijekom mandata na čelu najstarije hrvatske kulturne ustanove od 6. studenoga 2021. do danas. Među projektima Miro Gavran izdvaja pokretanje tribine Sučeljavanja u Matici hrvatskoj, pokretanje portala Misao.hr i Matičina podcasta. Također se osvrnuo i na mukotrpan put donošenja Zakona o hrvatskom jeziku, desetak značajnih simpozija i kolokvija, 15 utemeljenih ili obnovljenih ogranaka, kao i 2350 novih članova koji su pristupili Matici hrvatskoj.
Tijekom mandata, osnovano je Vijeće ogranaka Bosne i Hercegovine, održana su četiri Festivala knjige u Matici hrvatskoj, čije je značenje nadišlo sam Festival kao takav, a ostvareni su i brojni drugi projekti. Opširan pregled pripremio je uoči Skupštine u svom novom broju i književni list za umjetnost, kulturu i znanost Vijenac.
Pokrenut proces za obnovu Palače Matice hrvatske
Sva postignuća ne bi bila moguća bez podrške i zauzimanja članova Predsjedništva, Glavnog odbora i matičara iz ogranka i odjela te zaposlenika iz središnjice, na čemu im je zahvalio. Zahvalu je uputio i Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, Gradu Zagrebu kao i svim donatorima, sponzorima i svima koji su pomogli na bilo koji način rad Matice hrvatske.
Glavni tajnik Ivica Nuić također se osvrnuo na rad tijekom mandata kazavši da je u najvećoj mjeri završen proces nadogradnje informacijskog sustava, preseljeno je skladište, a pokrenut je i proces za obnovu Palače Matice hrvatske, što je ujedno i najveća zadaća u idućem mandatu.
Uz redovna izvješća glavnoga tajnika Ivice Nuića o radu MH za 2024. i planu rada MH za 2026, prihvaćeno je Izvješće Nadzornoga odbora i Časnoga suda, Financijsko izvješće MH za 2024. i prijedlog Financijskog plana MH za 2026, kao i Revizorsko izvješće za 2024. godinu.