Astronomi su potvrdili rijetko i izvanredno otkriće – tek treći poznati međuzvjezdani objekt koji je ušao u naš Sunčev sustav! Nazvan 3I/ATLAS, ovaj kozmički posjetitelj, veći i sjajniji od svojih prethodnika, nudi znanstvenicima jedinstvenu priliku da zavire u tajne formiranja dalekih svjetova. Iako juri nevjerojatnom brzinom, njegov prolazak je pomno praćen, a svaki novi podatak otvara prozor u svemir kakav dosad nismo imali prilike vidjeti.
Kako su otkrili 3I/ATLAS?
Prvog srpnja 2025. godine, teleskop u sklopu projekta ATLAS (Asteroid Terrestrial-impact Last Alert System) u Čileu uočio je objekt neobične putanje. Inicijalno nazvan A11pl3Z, odmah je privukao pažnju zbog svog kretanja.
Brze dodatne opservacije potvrdile su sumnje: objekt nije gravitacijski vezan za Sunce. To ga je klasificiralo kao međuzvjezdanog putnika, tek trećeg nakon slavnog 1I/ʻOumuamua (2017.) i 2I/Borisov (2019.).
Ono što ga definitivno izdvaja jest njegova putanja. Astronomi su izračunali da 3I/ATLAS slijedi izrazito hiperboličnu orbitu s ekscentricitetom od otprilike 6,2. Za usporedbu, svaki objekt s ekscentricitetom većim od 1 ima putanju koja se ne vraća Suncu, što znači da dolazi iz međuzvjezdanog prostora i tamo se vraća.
ʻOumuamua je imao ekscentricitet 1,2, a Borisov 3,6. 3I/ATLAS ih masivno nadmašuje. “Ovaj je čvrsto hiperboličan na ulasku, dakle, međuzvjezdan je,” objasnio je Olivier Hainaut, astronom s Europskog južnog opservatorija.
Div u Usporedbi s Prethodnicima
Osim ekstremne putanje, najupečatljivija razlika je veličina. Dok je ʻOumuamua bio dug oko 100 metara, a 2I/Borisov manji od kilometra, prve procjene govore da je 3I/ATLAS promjera između 15 i 20 kilometara. Iako su ove brojke još uvijek nesigurne i ovise o daljnjim promatranjima, jasno je da je riječ o objektu koji je redove veličine veći od prethodna dva.
Poput 2I/Borisova, i 3I/ATLAS je komet. Ubrzo nakon otkrića, postali su vidljivi znakovi kome – plinovitog oblaka oko jezgre – i repa, što mu je donijelo i službenu kometnu oznaku C/2025 N1 (ATLAS). Njegova crvenkasta boja sugerira da se sastoji od prastarog materijala, ostatka iz ranih dana formiranja svog matičnog planetarnog sustava.
Time ʻOumuamua, sa svojim neobičnim oblikom i nedostatkom vidljive kometne aktivnosti, ostaje usamljeni čudak u ovoj maloj, ali rastućoj obitelji.
Putovanje Kroz Sunčev Sustav
Neki znanstvenici tvrde kako bi Atlas mogao biti stariji od našeg Sunca! Jedan od ključnih razloga za to je njegova brzina.
Trenutno se 3I/ATLAS nalazi unutar Jupiterove orbite, jureći brzinom koja će pri najbližem prilasku Suncu (perihelu) doseći vrtoglavih 245.000 km/h.
Utjecaj galaksije s vremenom ubrzava objekte, napisali su znanstvenici što sugerira da je Atlas star između 3 i 11 milijardi godina, a starost Sunca se procjenjuje na 4,6 milijardi godina.
Ima li opasnosti za Zemlju?
Važno je naglasiti da ovaj objekt ne predstavlja nikakvu prijetnju Zemlji.
Najbliže našem planetu proći će 19. prosinca 2025., na sigurnoj udaljenosti od oko 270 milijuna kilometara. Njegov put donosi i druge zanimljive susrete. Početkom listopada proći će na samo 30 milijuna kilometara od Marsa, što otvara mogućnost da ga prouče letjelice koje trenutno kruže oko Crvenog planeta. Svoj perihel, točku najbližu Suncu, dosegnut će 29. listopada 2025.
Iako neće biti vidljiv golim okom, kako se bude približavao Suncu, postajat će sve sjajniji i predstavljat će izazov, ali i nagradu za amaterske astronome s moćnijom opremom.
Profesionalni opservatoriji, uključujući i svemirski teleskop Hubble, već usmjeravaju svoje instrumente prema njemu kako bi prikupili što više podataka.
Zašto je 3I/ATLAS toliko važan?
Zato što međuzvjezdani objekti nude opipljivu vezu s drugim zvjezdanim sustavima. Oni su geološke vremenske kapsule koje nose kemijske potpise svojih domova, pružajući uvid u to kako se planeti formiraju u drugim dijelovima galaksije.
“Oni bez sumnje nose kemijske potpise izvan Sunčevog sustava, pa nam promatranja govore mnogo o mogućnosti putovanja materijala između planetarnih sustava,” kaže profesor Martin Barstow sa Sveučilišta u Leicesteru.
Nažalost, slanje letjelice koja bi ga presrela i možda uzela uzorak nije moguće.
Objekt je jednostavno prebrz za našu trenutnu tehnologiju. Međutim, Europska svemirska agencija (ESA) razvija misiju Comet Interceptor, koja će biti lansirana 2029. godine. Njezin je cilj “čekati” u svemiru na prikladnu metu, poput netaknutog kometa ili, u idealnom slučaju, budućeg međuzvjezdanog posjetitelja.
Otkriće 3I/ATLAS-a nije slučajnost. Naši teleskopi postaju sve bolji i osjetljiviji. S nadolazećim instrumentima poput Opservatorija Vera C. Rubin, astronomi očekuju da će otkrića međuzvjezdanih objekata postati uobičajena pojava.
3I/ATLAS je možda najveći i najsjajniji posjetitelj do sada, ali gotovo sigurno nije posljednji. Svaki novi takav objekt podsjeća nas da smo dio goleme i dinamične galaksije te da ponekad svemir dođe k nama.