Je li izborni proces kompromitiran pitanje je koje se u javnom prostoru otvorilo usred drame koja se odvija u Zadru. U nju se involvirao i Ustavni sud, koji dobar dio javnosti doživljava kao produženu ruku HDZ-a, djelomice zato što njime predsjeda Miroslav Šeparović, koji je kumski povezan s HDZ-ovim doajenom Vladimirom Šeksom. S njim se pak premijer Andrej Plenković, slučajno ili ne, ponovno zbližio baš prije ovih lokalnih izbora, na kojima je Šeks, prema tvrdnjama upućenih, operativno odradio značajan dio posla. Šeks je taj posao odrađivao i prije parlamentarnih izbora, kada je po naputku Ustavnog suda bilo potrebno prekrojiti izborne jedinice, koje su onda Šeksovim škarama srezane baš onako kako to odgovara HDZ-u.
Zadarski slučaj zaintrigirao je javnost i ustavne stručnjake pa se na njega referirao i bivši saborski zastupnik i ustavni stručnjak Robert Podolnjak. “Slučaj s ovim, po svemu važećim, glasačkim listićem iz Zadra koji je Ustavni sud većinom 7:6 proglasio nevažećim neodoljivo me podsjeća na odluku Bush vs. Gore američkog Vrhovnog suda”, kaže Podolnjak, podsjećajući da je tada pet sudaca koje je imenovao republikanski predsjednik glasalo u korist republikanskog kandidata, a njih četvero, imenovanih od demokratskih predsjednika, u korist demokratskog kandidata.
“Premda je ulog mnogo manji, a razina lokalna, podjela sudaca u tako banalnom slučaju više od svega dosad otkriva da je Ustavni sud politička institucija”, smatra ovaj varaždinski stručnjak.
Dok su stručnjaci analizirali jedan nevažeći listić, svoj dio posla odradilo je zadarsko Županijsko izborno povjerenstvo, koje je odlučilo da je listić serijskog broja 39648 na kojem je, umjesto standardnog zaokruživanja, bila prekrižena lista broj sedam stranke Pravo i pravda, također nevažeći.
Suludo objašnjenje
Unatoč tomu, treba spomenuti da ni ta odluka nije donesena jednoglasno, usprotivio joj se potpredsjednik Povjerenstva Ante Bačić, koji je u izdvojenom mišljenju istaknuo da smatra kako je volja birača ipak bila jasna te da je listić trebalo priznati kao važeći. Međutim, Povjerenstvo je iznijelo objašnjenje po kojem križanje umjesto zaokruživanja otvara sumnju u namjeru birača jer križ u tom smislu može predstavljati negaciju onoga što je ponuđeno na listiću. Sve to Povjerenstvo je argumentiralo u rješenju čiji je potpisnik sudac Ivan Marković.
HDZ ostao bez jednog mandata u Zadru, Ustavni sud stao na Modrićevu stranu
U njemu se naglašava i da je uputa na listiću jasna te da u njoj stoji kako se kandidat bira isključivo zaokruživanjem rednog broja ispred imena. Ova argumentacija stigla je nakon odluke Ustavnog suda kojom je potvrđeno da je i jedan drugi listić na tim izborima nevažeći, unatoč tomu što su u SDP-u smatrali suprotno. Iako je Sud ranije naložio ponovno brojenje zbog nepravilnosti, ŽIP je nakon toga zaključio kako dodatni znakovi na listiću mogu dovesti u pitanje namjeru birača, što je stav koji je tijesnom većinom podržao i Ustavni sud, pri čemu je šest od 13 sudaca objavilo izdvojeno mišljenje u kojem su upozorili da takvo tumačenje otvara prostor manipulacijama jer nije utemeljeno ni u zakonu ni u Ustavu.
Sva se ova drama pokrenula zbog jednog glasa koji je Robertu Modriću iz Prava i pravde nedostajao da na lokalnim izborima u Zadru uđe u Gradsko vijeće umjesto nekog od vijećnika iz HDZ-ovih redova. Da je Modrić ušao u Gradsko vijeće, HDZ bi ostao bez većine pa bi i pobjeda donedavnog ministra Šime Erlića na izborima za gradonačelnika bila beznačajna. Zbog toga dio javnosti, pa i struke, i propituje djelovanje Ustavnog suda, koji je podijeljen oko slučaja koji bi se mogao primijeniti na sve iduće izbore u našoj zemlji.
Opasan presedan
Listić koji je u međuvremenu i objavljen navodno je pronašao SDP-ov promatrač Kristijan Radeta, a na njemu je zaokružen broj sedam, odnosno lista Pravo i pravda. Izdvojeno mišljenje manjine od šest ustavnih sudaca objavio je pak nesuđeni SDP-ov gradonačelnik Daniel Radeta, a potpisali su ga suci koji se smatraju Milanovićevim, odnosno SDP-ovim kadrovima na Ustavnom sudu. Riječ je o Andreju Abramoviću, Sanji Bezbradici Jelavić, Biljani Kostadinov, Lovorki Kušan, Maši Marochini Zrinski i Goranu Selancu. Da je listić nevažeći, što donosi važan 13. glas HDZ-u u Gradskom vijeću, tvrdili su pak predsjednik Suda Miroslav Šeparović te Mato Arlović, bivši HDZ-ov ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, Ante Galić, Rajko Mlinarić, Frane Staničić i Miroslav Šumanović. Da priča bude do kraja apsurdna, još jedan sporni listić, zbog kojega je prigovor podnio Danijel Mijatović, a opet je riječ o glasu za Modrića, Ustavni sud smatra ispravnim jer je umjesto zaokruženog broja glasač preko liste broj sedam stavio x.
Da je odluka Ustavnog suda kontroverzna, stav je i Gonga, koji smatra da je u ovom slučaju riječ i o opasnom presedanu koji otvara vrata tomu da se svaki listić na koji se nešto dopiše automatizmom proglasi nevažećim, što nije u skladu sa zakonom koji definira da je važeći listić onaj iz kojega se nedvojbeno može razaznati volja birača. I Zakon o lokalnim izborima propisuje isto i zato u Gongu smatraju da je listić u Zadru bio ispravan. Problem Gong vidi i u tome što ovo nije izoliran slučaj jer su i oni od člana biračkog odbora iz Zadra dobivali dojave da članovi tog odbora sve listiće s dopisanim porukama svrstavaju u nevažeće. Dok u Zadru muku muče s Ustavnim sudom, u Đakovu je ispravnost izbora u pitanje doveo Zoran Vinković, protukandidat HDZ-ova Marina Mandarića. Vinković je javno ukazao na navodne izborne nepravilnosti, a njegov protukandidat pak tvrdi da je riječ o pritisku na Županijsko izborno povjerenstvo i Ustavni sud. Sumnje u nepravilnosti nisu čudne kada se uzme u obzir da je Mandarić u Đakovu slavio sa samo devet glasova razlike, nakon čega se Vinković prigovorom obratio Povjerenstvu, navodeći da je otkrio dvadesetak nepravilnosti s niza biračkih mjesta. Nepravilnosti na koje aludira odnose se na to da su neki listići nestali na putu od birališta do GIP-a, a i na to da su u Đakovu glasali i oni koji su se iselili.
Stričak ostaje župan: DIP riješio prigovore HDZ-a i SDP-a koji se može žaliti Ustavnom sudu
Zbog toga ovaj nekadašnji saborski zastupnik sumnja da su izbori u srcu Slavonije pokradeni, odnosno namješteni za mladog HDZ-ova gradonačelnika, koji je u drugom krugu lokalnih izbora imao potporu kompletnog vodstva svoje stranke, posebice ministra Anušića. Baš kao u zadarskom, i u ovom se đakovačkom slučaju maše papirima. No zahtjev za ponovnim prebrojavanjem glasova potkrijepljen je prijepisom zapisnika o radu biračkog odbora za izbor gradonačelnika i njegova zamjenika s biračkog mjesta 028 u Područnoj osnovnoj školu Josipa Antuna Čolnića u prigradskom naselju Kuševac. Na drugoj stranici obrasca zapisnika, u rubrici devet, u koju se upisuje utvrđeni broj važećih glasačkih listića, stoji da ih je bilo 350, a nevažeća su bila tri – sve zajedno 353 onih koji su izašli na izbore. U zapisniku o radu biračkog odjela napisano je kako je Mandarić na spornom biračkom mjestu dobio 222, a Vinković 188 glasova. Nije jasno kako je od važećih 350 i nevažeća tri listića pronađeno njih 410, odnosno 57 više nego što je bilo glasača, što je, kako tvrde, tek jedna u nizu spornih točaka u đakovačkom slučaju, koji bi svoj pravosudni epilog tek trebao dobiti.
Drugi slučajevi
Slična drama odvija se nakon drugog kruga lokalnih izbora i u Korčuli, gdje bi također ishod drugog kruga mogao biti doveden u pitanje zbog prigovora SDP-ove dosadašnje gradonačelnice Nike Silić Maroević, koju je s četiri glasa prednosti pobijedio HDZ-ov Frane Jeričević. U ovom slučaju sporno je sedam listića koji su proglašeni nevažećima, a tu je i šest koji su, prema tezama iz SDP-a, upitne ispravnosti. Najspornijim listićem u korčulanskom SDP-u smatraju onaj na kojem je jasno zaokružen redni broj ispred imena njihove gradonačelničke kandidatkinje, no on nije uvažen zato što je birač na njegovu dnu napisao “‘ko plaća vodotoranj”, aludirajući na nedavno postavljeni spomenik u Čarni.
SDP-ovka u Korčuli uložila žalbu, ne miri se s porazom za četiri glasa: ‘Sve maske su pale’
Predsjednica tamošnjeg povjerenstva listić je prvotno proglasila nevažećim, a onda ipak promijenila mišljenje, rekavši da je listić valjan, no da ga ne može proglasiti važećim jer u zapisniku nije zabilježen prigovor, zbog čega je slučaj iz Korčule završio na Županijskom izbornom povjerenstvu. Na nove izbore mogli bi i stanovnici Zaboka. Ondje je, prema rezultatima drugog kruga, pobjedu odnijela SDP-ova Valentina Đurek, sa samo 16 glasova više od HDZ-ova Petra Vrančića, koji je već uputio žalbu Gradskom povjerenstvu na temelju dojave jednog birača o navodnom lažiranju jednog zapisnika.
Jedna od najzanimljivijih političkih utakmica, koja je možda i neopravdano prošla ispod radara, odvija se u Baškoj Vodi, općini kojom dva desetljeća vlada nedodirljivi HDZ-ovac Joško Roščić. Na ovim izborima suprotstavio mu se Vjekoslav Radić, koji je zbog kandidature na lokalnim izborima istupio iz HDZ-a. Radić je inače sin pokojnog Tuđmanova suradnika i bivšeg ministra Jure Radića, a u Baškoj Vodi izbore je od dugovječnog načelnika izgubio sa samo osam glasova razlike.
Ponavljaju se izbori u Baškoj Vodi, Ninčević: ‘Tko zna koliko još ima takvih pokušaja’
Dvije skupine
Međutim, s porazom se nije pomirio, unatoč tomu što je Roščić već počeo slaviti, pa je nakon njegove žalbe Ustavni sud odlučio da će se izbori za načelnika Baške Vode morati ponoviti. Iz toga proizlazi da će ovaj dvojac u treću političku utakmicu u manje od mjesec dana. Izbori se, doduše, ponavljaju na biračkom mjestu u zgradi općine. Radića su na izborima podržali Nezavisna lista mladih i SDP. Upravo se Nezavisna lista isprva ŽIP-u, a onda i Ustavnom sudu, žalila na postupanje HDZ-ova promatrača i ukazivala na brojne nepravilnosti počinjene na Radićevu štetu.
Prije svega je riječ o nepravilnostima uočenima tijekom kućnih posjeta biračima, pri čemu je kod promatrača Ivana Cvitanovića ostalo devet listića, koje je on naknadno predao biračkom odboru premda su se posjeti odvijali u dvije skupine članova biračkog odbora. U jednoj skupini članici biračkog odbora dopušteno je da samostalno obilazi kuće birača, što odudara od uputa prema kojima u posjet idu dva člana. To su ujedno i razlozi zbog kojih je Ustavni sud donio zaključak kako je došlo do manipulacija brojem birača i glasačkim listićima, što nije prvi takav slučaj u Baškoj Vodi, gdje je i nakon prvog kruga utvrđen listić viška, i to nakon što je Roščić već počeo slaviti.
Općinsko izborno povjerenstvo i tada je naredilo ponavljanje izbora, što je nakon Roščićeve žalbe potvrdilo i Županijsko povjerenstvo te Ustavni sud. Zbog Ustavnog suda HDZ je inače i nakon prvog kruga lokalnih izbora ostao bez većine u Gradskom vijeću Belog Manastira, i to nakon žalbe iz SDP-ovih redova koja je rezultirala jednim vijećnikom više u njihovu timu.