Za gotovo 50 posto duljine postojećih dalekovoda u prijenosnoj elektroenergetskoj mreži životni vijek je već istekao. Posebno je to problematično kada se u obzir uzme potreba za visokom razinom integracije obnovljivih izvora energije (OIE) u Hrvatskoj koja, jasno, zahtjeva dogradnju i rekonfiguraciju elektroenergetske mreže. Značajan doprinos u modernizaciji, koja je dugotrajan i skup projekt, ali i fleksibilnosti mreže za pohranu viškova električne energije iz obnovljivih izvora, trebala bi dati stručna studija “Identificiranje lokacija mrežnih zagušenja na elektroenergetskoj mreži i potreba za baterijskim spremnicima”, čija je izrada upravo počela.
Sveobuhvatan pristup
Riječ je o studiji čiji su nositelji Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP) i zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva, a koja će analizirati mogućnosti evakuacije energije iz obnovljivih izvora, identificirati uska grla u sustavu te odrediti optimalne lokacije i kapacitete baterijskih spremnika, objašnjava Igor Kuzle s FER-a. “U konačnici, cilj je pridonijeti većoj pouzdanosti i fleksibilnosti elektroenergetske mreže, kako bi se stvorili uvjeti za punu i održivu integraciju obnovljivih izvora”, poručuje Kuzle. Osim izrade tehničke analize, za koju će biti zaduženi istraživači s FER-a pod vodstvom profesora Kuzlea, studija će zapravo dati mnogo više. Ona će pružati sveobuhvatan pristup u stvaranju stabilnog i održivog elektroenergetskog sustava, kaže Dražen Jakšić, ravnatelj EIHP-a.
“Uz tehničku analizu zagušenja u mreži i potreba za baterijskim spremnicima, studija će obuhvatiti i analizu regulatornog okvira s ciljem prepoznavanja prepreka za njihovu uspješnu implementaciju. Poseban naglasak bit će stavljen i na financijske aspekte: procjenu troškova izgradnje spremnika te njihov utjecaj na ukupne troškove elektroenergetskog sustava”, kaže Jakšić. Dodaje da će studija uzeti u obzir širi regionalni kontekst te ubrzani rast obnovljivih izvora energije, ne samo u Hrvatskoj, već u cijeloj regiji jugoistočne Europe, uz analizu učinaka baterijskih spremnika na prekograničnu razmjenu električne energije i kretanje tržišnih cijena.
Temelj za investicije
Važnost izrade studije, koja bi trebala biti gotova do kraja godine, prepoznali su u Obnovljivim izvorima energije Hrvatske (OIEH) te Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) te će surađivati na njezinoj izradi.
Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a, ističe važnost implementacije baterijskih sustava u skladištenje električne energije kao i suradnju sa znanstvenim institucijama. “Najnoviji cilj Europske unije – smanjenje emisija stakleničkih plinova za 90 posto do 2040. godine – obvezuje države članice da utvrde jasne godišnje ciljeve za povećanje udjela obnovljivih izvora energije u razdoblju od 2031. do 2040. U ostvarenju tih ciljeva ključnu ulogu imat će moderna elektroenergetska infrastruktura, uključujući baterijske sustave za pohranu energije”, kaže Pokrovac.
Važnost baterijskih spremnika u elektroenergetskom sustavu prepoznali su i u EBRD-u. “Vjerujemo da će rezultati posložiti kao temelj za donošenje strateških odluka i privlačenje investicija koje će dugoročno koristiti hrvatskom gospodarstvu i građanima”, poručuje Miljan Ždrale, regionalni direktor EBRD-a za srednju Europu.
Izgradnja baterijskih spremnika energije planirana je Nacionalnim energetskim i klimatskim planom. Prema njegovoj revidiranoj verziji “predviđena je potreba za izgradnjom baterijskih spremnika ukupne snage od 250 megavata do 2030.”. Procjenjuje se da će u njihovu izgradnju biti potrebno uložiti 250 milijuna eura za što bi se koristio Modernizacijski fond te Nacionalni plan oporavka o otpornosti (NPOO). Koliko će u konačnici baterijskih spremnika biti potrebno izgraditi, gdje točno te kolikih kapaciteta, pokazat će studija EIHP-a i FER-a, čiju izradu, kaže se u priopćenju za medije, pozdravljaju te će u nju biti uključeni regulator HERA te HOPS i HROTE.