Neobičan simptom mogao bi biti znak demencije, upozoravaju neurolozi

PROMJENE u kognitivnim sposobnostima često se pripisuju normalnom starenju, pa mnogi ljudi ne prepoznaju rane znakove neurodegenerativnih bolesti. Međutim, liječnici upozoravaju da zanemareni simptomi mogu odgoditi dijagnozu i time smanjiti mogućnost usporavanja razvoja bolesti. Jedan od simptoma koji se najčešće previđa nije zaboravnost, nego nešto znatno tiše – ali jednako važno.

Neurolog dr. Adel Aziz objašnjava da je apatija – gubitak motivacije i smanjen interes za svakodnevne aktivnosti – jedan od najranijih, ali često neprepoznatih znakova demencije, osobito frontotemporalne.

“Osoba koja je prije organizirala druženja ili često zvala prijatelje, jednostavno prestane pokazivati interes”, kaže dr. Aziz za Parade. Takvo ponašanje često se pogrešno tumači kao umor, sramežljivost ili želja za samoćom i zbog toga prođe ispod radara.

Neurolozi naglašavaju da apatija može biti posljedica promjena u dijelovima mozga zaduženima za motivaciju, ali i vanjskih čimbenika poput osjećaja bespomoćnosti.

Apatija sama po sebi ne znači nužno da osoba ima demenciju

Neurolog dr. Daniel Lesley ističe: “Osobe se mogu osjećati beskorisno ili kao teret, pa im se sve čini kao prevelik napor.” Osim što može biti rani znak demencije, apatija je također povezana s bržim kognitivnim padom jer osobe izbjegavaju aktivnosti koje čuvaju mentalno zdravlje – poput druženja, vježbanja i kvalitetnog sna.

Prema riječima neurologinje dr. Katherine Amodeo, apatično ponašanje uključuje gubitak interesa za stvari koje su nekad veselile osobu, zanemarivanje osobne higijene ili smanjenu brigu o obvezama. Ipak, važno je znati da apatija sama po sebi ne znači nužno da osoba ima demenciju – može biti i znak depresije ili drugih stanja, poput iscrpljenosti i niskog samopouzdanja.

Ako se primijete i drugi simptomi poput promjena u pamćenju, govoru i raspoloženju, preporuka je obratiti se liječniku.

“Zaslužujete podršku za svoje mentalno zdravlje”, zaključuje dr. Amodeo.