Nezaposlenost u eurozoni blago je uvećana u svibnju dok je u Hrvatskoj blago smanjena, odmaknuvši se još više od europskog prosjeka, pokazalo je u srijedu izvješće europskog statističkog ureda.
U 20-članoj eurozoni stopa nezaposlenosti, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), iznosila je u svibnju 6,3 posto i bila je za 0,1 postotni bod viša nego u mjesecu ranije, izračunali su statističari.
Na razini EU-a iznosila je 5,9 posto, kao i u travnju, pokazuje izvješće Eurostata.
U usporedbi s prošlogodišnjim svibnjem niža je na oba područja za tek 0,1 postotni bod.
Eurostat procjenjuje da je u EU u svibnju bez posla bilo oko 13,05 milijuna građana, od čega njih 10,83 milijuna u eurozoni.
Mjesečna usporedba pokazuje da je broj nezaposlenih u eurozoni u svibnju povećan za 54 tisuće, a u EU za 48 tisuća. U odnosu na isti mjesec lani bio je pak manji za 168 tisuća u eurozoni i za 23 tisuće na razini Unije.
Dvoznamenkasta Španjolska
Španjolska je i u svibnju jedina bilježila dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, od 10,8 posto.
Slijedi Finska gdje je iznosila devet posto, a blizu je i Švedska s 8,7 posto.
U Hrvatskoj je u svibnju stopa nezaposlenosti mjerena ILO-vom metodologijom iznosila 4,5 posto i bila je za 0,1 postotni bod niža u odnosu na revidiranu vrijednost u travnju. Prva procjena za travanj bila je pokazivala stopu nezaposlenosti od 4,5 posto.
Bez posla je u Hrvatskoj u svibnju bilo 80 tisuća građana, kao i u prethodnom mjesecu. U odnosu na svibanj 2024. broj nezaposlenih smanjio se za 11 tisuća, prema Eurostatovim tablicama.
Najbliža je Hrvatskoj i u svibnju bila Mađarska sa stopom nezaposlenosti od 4,3 posto.
Daleko najnižu stopu nezaposlenosti ponovo su zabilježile Malta i Češka, od 2,7 odnosno 2,8 posto. Blizu su Poljska i Bugarska, gdje je iznosila 3,3 odnosno 3,5 posto.
Više nezaposlenih mladih
U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti u eurozoni iznosila je u svibnju 14,4 posto, a u EU 14,8 posto.
To znači da je bila viša za 0,1 postotni bod u odnosu na revidiranu vrijednost u travnju.
Nezaposlenost mladih tako je ponovo porasla u svibnju, nakon kratkotrajnog oporavka u prethodnom mjesecu, pokazuju Eurostatovi podaci.
U usporedbi s istim mjesecom prošle godine stopa nezaposlenosti mladih u eurozoni smanjena je za 0,2 postotna boda dok je u EU bila nepromijenjena.
Statističari procjenjuju da je u EU u svibnju bez posla bilo približno 2,86 milijuna mladih, od čega njih gotovo 2,3 milijuna u eurozoni. Na mjesečnoj razini njihov broj je uvećan za 13 tisuća u eurozoni, a za devet tisuća u EU.
U usporedbi s istim mjesecom 2024. godine broj nezaposlenih mladih smanjio se u eurozoni za 36 tisuća dok je u EU uvećan za tri tisuće.
Jednoznamenkasta četvorka
Daleko najvišu stopu nezaposlenosti mladih bilježila je i u svibnju Španjolska, od 25,4 posto.
Slijedi Švedska gdje je iznosila 23,3 posto, a blizu su i Luksemburg i Italija s 21,9 odnosno 21,6 posto nezaposlenih mladih. U skupini sa stopama od najmanje 20 posto još je samo Estonija, gdje je iznosila 20,7 posto.
Na samoj je granici Grčka s 19,9 posto, pokazuje izvješće.
Samo četiri zemlje bilježile su, prema Eurostatu dostupnim podacima, jednoznamenkaste stope nezaposlenosti među mladima, a daleko je najniža bila na Malti, gdje je iznosila 5,9 posto.
Slijede Njemačka sa 6,6 posto, Nizozemska s 8,8 posto i Češka s 9,7 posto.
Hrvatska, Belgija, Cipar, Rumunjska i Slovenija objavljuju tromjesečne podatke o nezaposlenosti mladih.
U prvom tromjesečju Hrvatska je bilježila stopu nezaposlenosti mladih od 16,1 posto, nižu za 0,1 postotni bod nego u prethodna tri mjeseca. Bez posla je u prva tri ovogodišnja mjeseca bilo 19 tisuća mladih, kao i u razdoblju od listopada do prosinca, potvrdio je Eurostat važeću procjenu.