U nedavnom članku objavljenom u Novom listu, skrenuta je pozornost na nordijsku dijetu, predstavljenu kao sjevernjački pandan mediteranskoj prehrani, ističući njezine značajne prednosti za zdravlje srca i metabolizam. Ova prehrana stječe sve veću popularnost zahvaljujući pozitivnom utjecaju na smanjenje upala, snižavanje razine kolesterola i šećera u krvi te poboljšanje zdravlja crijeva, slično blagodatima mediteranske prehrane.
Iako Hrvatska zemljopisno nije dio Sjeverne Europe, mnoge ključne namirnice nordijske dijete lako su dostupne i uzgojene lokalno. Primjerice, voće i povrće poput jabuka, krušaka, kupusa, kelja, cvjetače, mrkve i cikle uzgaja se diljem većine hrvatskih regija. Žitarice poput raži, ječma i zobi također se uzgajaju, a dostupno je i domaće ulje uljane repice. Umjesto sjevernjačkih riba poput haringe i lososa, hrvatski potrošači mogu konzumirati lokalnu jadransku plavu ribu, poput srdela, skuša ili inćuna, koje su jednako bogate omega-3 masnim kiselinama.
Spomenuti članak, objavljen 16. kolovoza 2025. godine, namijenjen je hrvatskoj javnosti zainteresiranoj za zdravlje i prehrambene trendove.
Učinkovitost nordijske dijete proizlazi iz njezina naglaska na lokalne i sezonske namirnice, prvenstveno biljnog podrijetla, uz ribu i morske plodove. Dijeta zagovara rijetku i umjerenu konzumaciju crvenog mesa i prerađene hrane, dok se u potpunosti izbjegavaju alkohol, dodani šećer i prekomjerna sol. Ovaj prehrambeni obrazac također doprinosi nižem ugljičnom otisku zbog kraće distribucije hrane i manjih resursa potrebnih za proizvodnju biljne hrane u usporedbi s mesom.