VELIKA većina Hrvata smatra da su političari korumpirani i da se ne razlikuju međusobno, ali istovremeno većina podupire ostanak Hrvatske u Europskoj uniji, članstvo u NATO-u i smatra da se uz dobru politiku imigrante može uspješno uključiti u društvo – pokazuje ekskluzivno istraživanje Promocije plus provedeno za RTL.
Istraživanje je provedeno od 5. do 21. lipnja na uzorku od 1075 ispitanika, uz standardnu grešku +/- 3 posto i razinu pouzdanosti od 95 posto.
Političarima se ne vjeruje, ali nepovjerenje blago pada
Da su “svi političari isti” smatra gotovo 50 posto ispitanika, a još četvrtina je indiferentna. Iako se radi o zabrinjavajućem rezultatu, riječ je o padu od 10 postotnih bodova u odnosu na 2022. kad je takav stav imalo gotovo 60 posto građana. Najveći udio nepovjerljivih bilježi se među starijim osobama i ispitanicima iz Slavonije.
Još izraženije nepovjerenje vlada po pitanju korupcije – da je većina političara korumpirana slaže se više od 60 posto ispitanika, no i tu je vidljiv pad u odnosu na prije tri godine, kad je taj stav podržavalo više od 70 posto.
Više od polovice želi “vođu čvrste ruke”
Zanimljivo, više od 50 posto građana podržava ideju “vođe čvrste ruke”, najčešće stariji i manje obrazovani ispitanici, osobito u Slavoniji. No u odnosu na 2022. broj onih koji žele autoritarnijeg vođu pao je za 16 postotnih bodova, što sugerira promjenu društvene klime.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Unatoč nepovjerenju u političare, više od 45 posto građana vjeruje da su u Hrvatskoj moguće promjene nabolje, dok je pesimističnih oko 17 posto. Oko 20 posto ispitanika nema jasan stav.
Hrvati žele uključivanje imigranata
Na pitanje treba li imigrante uz dobru politiku uključiti u hrvatsko društvo, većina ispitanika odgovara potvrdno. Ipak, blago raste i udio onih koji se s time ne slažu u odnosu na prethodne godine.
Nakon 12 godina članstva u Europskoj uniji, više od 60 posto građana želi ostati u Uniji, dok 15 posto smatra da Hrvatska treba izaći. Petina je indiferentna.
Članstvo u NATO-u podupire gotovo polovica građana, što je blagi pad u odnosu na 2022. Otprilike 20 posto ispitanika protivi se članstvu, a značajan je broj neodlučnih.
Podjela oko kune i eura
Zbog inflacije i rasta cijena, nešto više od 44 posto građana podržalo bi povratak kune, dok je više od trećine protiv. Ostatak ispitanika je neodlučan.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Na ljestvici povjerenja od 1 do 10, najvišu ocjenu dobila je obitelj, zatim prijatelji, liječnici, znanstvenici i kolege na poslu. Slijede Crkva i vojska, a ispod srednje vrijednosti nalaze se policija, Vlada i javni službenici.
Najniže su rangirani mediji, sudstvo, Sabor, a na dnu su političari.
Kako građani vide svjetske lidere?
Na ljestvici od 1 do 5, Austrija i Njemačka dobile su najbolje ocjene, slijede Italija, EU i Francuska. NATO i Mađarska dobivaju prosječnu ocjenu, dok su SAD, Kina i Rusija ocijenjeni slabije, pri čemu je Rusija na samom začelju s jedva dovoljnim.
Slično je i s percepcijom svjetskih lidera. Najbolje ocjene ima novi njemački kancelar Friedrich Merz, a slijede Macron i Starmer. Donald Trump je ispod prosjeka, a Putin na dnu ljestvice.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.