Nutricionistica: Kako redovita konzumacija breskvi može utjecati na zdravlje?

BRESKVE su mnogima jedno od omiljenih ljetnih voća – sočne su, slatke i osvježavajuće. Osim što su ukusne, breskve imaju i dobrobiti za zdravlje. Nutricionistica Jamie Lee McIntyre ističe da breskve nude niz zdravstvenih prednosti koje nadilaze sam okus.

„Sadrže korisne hranjive tvari koje podržavaju zdravlje srca, smanjuju upale i pomažu u regulaciji šećera u krvi”, ističe ona za portal Eating Well. 

Poboljšavaju probavu

Breskve su dobar izvor prehrambenih vlakana – srednje velika breskva sadrži oko dva grama vlakana, i to topljivih i netopljivih. „Topiva vlakna hrane korisne crijevne bakterije, dok netopiva vlakna pomažu u pokretanju probave”, objašnjava McIntyre. Redovita konzumacija breskvi tako može pridonijeti redovitijoj i zdravijoj probavi.

Smanjuju upalu

Kronična upala povezana je s mnogim bolestima, a breskve sadrže hranjive tvari poput beta-karotena, antocijana i luteina, kao i vitamin C. „Ovi spojevi štite stanice od oksidacijskoga stresa, koji može pridonijeti razvoju raznih bolesti”, dodaje McIntyre. Najviše korisnih tvari nalazi se u kori breskve, stoga ju je najbolje konzumirati neoguljenu.

Pomažu u snižavanju krvnoga tlaka

Breskve su bogate kalijem, mineralom koji pomaže neutralizirati negativan učinak natrija i opušta krvne žile. „Osim kalija sadrže vitamin C, vlakna i beta-karoten, kombinaciju koja podržava zdravlje srca i može sniziti krvni tlak te poboljšati razinu kolesterola”, ističe McIntyre.

Reguliraju šećer u krvi

Unatoč slatkom okusu, srednje velika breskva sadrži oko 15 grama ugljikohidrata, značajno manje od, primjerice, jabuke, koja sadrži oko 25 grama. Za osobe s dijabetesom breskve mogu biti odličan izbor, posebno ako se kombiniraju s izvorima proteina i zdravih masti, što dodatno usporava porast šećera u krvi.

Štite vid

Boju breskvi daju karotenoidi poput beta-karotena, luteina i zeaksantina, koji su ujedno snažni antioksidansi. Visok unos luteina i zeaksantina povezan je s manjim rizikom od mrene i makularne degeneracije, vodećih uzroka gubitka vida kod starijih osoba.