Ministarstvo financija nedavno je ažuriralo podatke o punjenju i trošenju proračunskog novca, prema kojima je zaključno s krajem svibnja prihodna strana u odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine na manje od jedan posto rasta, dok su ukupni rashodi od usporedivih lanjskih veći za 11,5 posto. U odnosu na planske veličine na razini cijele 2025. trenutačna proračunska slika upućuje na pogoršanje.
S jedne strane, dinamika prihoda je osjetno sporija (za 2025. je planiran rast ukupnih prihoda od 8,6 posto), a s druge imamo nešto jači tempo rasta rashoda za koje je na razini cijele godine planirano povećanje za 10,2 posto, na ukupno 37 milijardi. Promatračima su posebno zapeli za oko slabašan rast prihoda od PDV-a te znatno tanji priljev novca iz EU (stavka Pomoći), uz istodobno snažno povećanje rashoda, ponajprije onih za zaposlene koji su druga najveća stavka, iza izdataka za mirovine.
Ipak, ministar financija Marko Primorac jučer je poručio da se ne događa ništa iznenađujuće ili neočekivano te da Vlada i dalje ostaje pri svojim projekcijama o deficitu na razini opće države od 2,9 posto BDP-a, kao i nastavku silazne putanje udjela javnog duga Hrvatske. Kad je riječ o punjenju proračuna, otklone njegova tempa u najvećem dijelu pripisuje knjigovodstveno-tehničkim i metodološkim specifičnostima.
Iskrivljena slika
U slučaju PDV-a, kojega je prema podacima MF-a do kraja svibnja naplaćeno u iznosu 4,24 milijarde eura ili tek 1,2 posto više nego lani, glavni razlog leži u tome što je zadnji dan svibnja (subota) zbog praznika bio neradni. Poduzetnici u takvoj situaciji imaju mogućnost uplate PDV-a posljednjeg radnog dana u tekućem mjesecu ili prvog radnog dana u idućem, pa je nemali “komad” prihoda od tog poreza – 209 milijuna eura – i uplaćen tek 2. lipnja, pa ispada da je u odnosu na prvih pet mjeseci prošle godine prihod od PDV-a zapravo veći za 6,1 posto. I to je, doduše, nešto sporija dinamika od planirane na razini cijele godine, no zbog sezonalnih obilježja potrošnje (lani je npr. u prvih pet mjeseci ostvareno 36 posto ukupno naplaćenog PDV-a) za konačno (ne)ostvarenje plana veći utjecaj imat će druga polovica godine. Ostaje primijetiti i da je ove godine Vlada od veljače proširila listu proizvoda s ograničenim cijenama, a s te osnove realno je očekivati i određeni negativan utjecaj na PDV.
U slučaju evidencije povlačenja EU sredstava unutar godine, ali i na kraju, otkloni u odnosu na planske veličine su više-manje uobičajeni. Do kraja svibnja kod pomoći iz EU evidentirano je 633 milijuna eura prihoda naspram lanjskih milijardu eura, što je gotovo 40 posto manje. No, Primorac je objasnio kako se oni od ove godine metodološki evidentiraju drukčije nego lani – tek po završetku kvartala za prethodni kvartal. Stoga će se realnija slika vidjeti s podacima za prvih šest mjeseci. U Vladi tvrde da se i realizacija prihoda od EU fondova kreće očekivanom dinamikom.
Rebalans u jesen
Konačno, nije neočekivano ni to što se među najznačajnijim stavkama rashoda rastom ističe nastavak snažnog rasta onih za zaposlene. U odnosu na prošlu godinu oni su trenutačno 15-ak posto veći. Do kraja svibnja za zaposlene kojima se plaće isplaćuju iz proračuna otišlo je 2,5 milijardi eura ili oko 340 milijuna više nego lani, s tim da to ne uključuje zaposlene u osnovnim i srednjim školama koje se evidentira na drugim proračunskim pozicijama. Za plaće zaposlenih u ta dva segmenta sustava obrazovanja izdvojeno je u prvih pet mjeseci 834 milijuna, odnosno oko 13 posto više nego lani. Inače, državnim proračunom za 2025. kod rashoda za zaposlene (bez prosvjetara) predviđeno je povećanje za 7,4 posto, na 6,14 milijardi. Izgledno je da će ta stavka biti jedna od onih koje će se korigirati naviše prilikom rebalansa početkom zadnjeg kvartala.