Godišnji odmor izvan vlastitog doma ne može si priuštiti 34,7 posto hrvatskih građana starijih od 16 godina, pokazuju podaci Eurostata za 2024. godinu. To nas stavlja na šesto mjesto unutar Europske unije. Najveći udio ljudi koji si nisu mogli priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora zabilježen je u Rumunjskoj (58,6%), Grčkoj (46,0%) i Bugarskoj (41,4%), a ispred nas su još susjedna Mađarska i Portugal.
Lošija kvaliteta života
Ipak, valja napomenuti kako se hrvatski postotak iz godine u godinu smanjuje, tako je 2023. iznosi 39,4 posto, a 2022. godine 41,7 posto. Neovisni ekonomski analitičar Predrag Bejaković pojašnjava da su razlozi za tako velikim postotkom prije svega niži dohodak kućanstva u Hrvatskoj i razmjerno visoki troškovi boravka na moru u odnosu na primanja. Uz to, značajan dio građana još uvijek radi na privremenim nesigurnim poslovima, iako se broj takvih poslova smanjuje i dalje nije zanemariv. U konačnici, u RH su izražene velike regionalne razlike. Dok si, primjerice, Istrani i Zagrepčani većinom mogu priuštiti odlazak na odmor, u Slavoniji i nekim unutarnjim dijelovima zemlje to je puno teže zbog bitno manjih primanja i slabijeg zapošljavanja.
“Nemogućnost odlaska na more pokazatelj je materijalne deprivacije koja je u Hrvatskoj značajna, kao i kvalitete života koja je u RH lošija nego u bogatim zemljama. Dok se u Europi odlazak na godišnji odmor smatra nečim uobičajenim, kod nas to još uvijek ostaje oblik luksuza”, kazao je Bejaković. Na razini cijele Europske unije 27 posto građana prošle si godine nije moglo priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan vlastitog doma. Taj se udio smanjio za 1,5 postotnih bodova u odnosu na 2023. godinu, a znatno je niži (za 10,6 postotnih bodova) nego prije deset godina, 2014. godine.
“Bez obzira na povećanje kupovne moći hrvatskih građana, još uvijek nismo dostigli tu razinu kupovne moći da bi si svi ili velika većina mogli priuštiti odlazak na godišnji odmor. Naravno, tako nije ni u drugim zemljama, međutim, u razvijenim zemljama nedvojbeno je veći postotak onih koji imaju ekonomske mogućnosti da plate svoj godišnji odmor”, izjavio je Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK.
S njim se slaže i Veljko Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge turizma, dodajući kako su brojke za prvu polovicu ove godine, po interesu domaćih gostiju, pozitivne. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u prvih šest mjeseci ove godine turisti iz Njemačke prednjače po broju noćenja u Hrvatskoj, no odmah iza njih su domaći turisti koji su ostvarili četiri milijuna noćenja, što je skok od čak 11 posto. Samo u lipnju turisti iz Hrvatske ostvarili su 1,6 milijuna noćenja. Pritom će svaki treći građanin ljetovati od dva do tri tjedna, uglavnom u lokalnim destinacijama i potrošiti prosječno 1330 eura, pokazalo je nedavno istraživanje portala MojPosao.
“U prvih šest mjeseci ove godine u hotelima najveći rast imaju gosti iz Hrvatske, s više od deset posto. Događaju se pozitivni trendovi. Da će si svi stanovnici jedne zemlje moći priuštiti ljetovanje, to nije nigdje slučaj’’, kazao je Ostojić.
Pozitivni trendovi
Upitan jesu li domaći istisnuti s turističkog tržišta zbog rasta cijena prilagođenih stranim gostima, Žgomba kaže: “Treba uzeti u obzir da hrvatski građani ne idu ekskluzivno u Hrvatsku na godišnji odmor, tako da nema veze što smo mi zemlja u koju dolazi velik broj ljudi. Popularne destinacije za naše ljude su i zemlje u okruženju, koji su nam i inače konkurenti za privlačenje gostiju. No, bitno je naglasiti da je nivo cijena sličan između zemalja u okruženju i Hrvatske pa samim tim naši ljudi imaju, kao i svi ostali, mogućnost odabira.”
Suprotnog je stava Bejaković koji tvrdi da na naš visok postotak sugrađana koji si godišnji ne mogu priuštiti utječe činjenica da smo turistička zemlje jer, ekonomski gledano, ako proizvod možete prodati po skupljoj cijeni, svaki prodavač usluge ili robe to će napraviti. Za ekonomskog analitičara očekivati niže cijene nije realno ako potražnja postoji s cijenama kakve su danas.
Žgomba napominje kako se godišnji odmor ne koristi samo ljeti, već ga radnici uzimaju sukladno osobnom odabiru. Tvrdi da nije primjetio specifične trendove kada domaći ljudi planiraju svoja putovanja jer “nemali broj odlazi i na zimske odmore, a veći dio ide i u predsezoni kad je ponuda jeftinija pa si je mogu priuštiti, dok dio odlazi tijekom glavne sezone.”