Trideseta obljetnica vojne Operacije Oluja u Hrvatskoj ponovno je usmjerila pozornost na duboke podjele u percepciji tog ključnog povijesnog događaja, koje su dodatno zaoštrile nedavne kontroverze s istaknutim hrvatskim javnim osobama. Dok Hrvatska 5. kolovoza slavi kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, za mnoge Srbe taj datum ostaje dan sjećanja na masovni egzodus i tragediju. Ova trajna razlika u percepciji i interpretaciji prošlosti i dalje stvara napetosti te otežava proces pomirenja.
Jedan od incidenata koji je izazvao snažne reakcije bila je objava na društvenim mrežama hrvatskog europarlamentarca Tonina Picule, člana SDP-a. Picula je u utorak, 5. ili 6. kolovoza 2025., objavio fotografiju na kojoj je prikazan u vojnoj uniformi s automatskom puškom, uz poruku kojom obilježava Operaciju Oluju. Ova objava naišla je na oštre kritike, a iz Srbije su stigli pozivi na njegovu ostavku. Među kritičarima bili su lider srbijanske oporbene stranke SSP Dragan Đilas te predsjednica srbijanskog parlamenta Ana Brnabić. Austrijski zastupnici u Europskom parlamentu, Harald Vilimsky i Maximilian Krauss, ocijenili su Piculinu objavu „uznemirujućom i politički vrlo opasnom“, naglašavajući šire europske implikacije takve retorike.
Dodatni izvor kontroverzi bio je koncert pjevača Marka Perkovića Thompsona, održan u srpnju 2025. godine u Zagrebu, kojem su prisustvovale stotine tisuća ljudi. Prema izvješćima, na koncertu su se pojavile poruke i simboli povijesno povezani s ustaškim režimom, koji je surađivao s nacistima i bio odgovoran za zločine protiv Srba, Židova i Roma. Ovaj događaj ponovno je izazvao zabrinutost zbog prisutnosti ekstremističke retorike u javnom diskursu u Hrvatskoj, kao i zbog glorificiranja figura i simbola povezanih s mračnim poglavljima povijesti.
Operacija Oluja, koja se odvijala tijekom četiri dana početkom kolovoza 1995. godine, dovela je do prisilnog raseljavanja više od 200.000 etničkih Srba iz regije Krajina u Hrvatskoj. Dok je za Hrvatsku to bio ključni vojni čin kojim je okončan rat i uspostavljen teritorijalni integritet, za mnoge Srbe to je bio čin etničkog čišćenja i tragedija koja je rezultirala trajnim raseljavanjem i uništenjem zajednica. Udruženja poput Udruge Srba protjeranih iz Zapadne Slavonije (Krsta Žarković) i Dokumentaciono-informativnog centra Veritas (Savo Štrbac) kontinuirano podsjećaju na patnje raseljenih. Ova fundamentalna razlika u povijesnoj interpretaciji i dalje hrani tenzije.
Spomenute kontroverze dodatno naglašavaju zabrinutost zbog glorificiranja prošlih vojnih akcija i simbola povezanih s fašističkim režimima. Takvi postupci, kako se percipira, predstavljaju uvredu i diskriminaciju prema srpskoj manjini u Hrvatskoj, doprinoseći „brisanju srpskog identiteta“ i otežavajući život preostalim Srbima. Međunarodni akteri, uključujući srpskog veleposlanika u Kanadi Dejana Ralevića, pozivaju na poštovanje, empatiju i iskreno suočavanje s prošlošću kako bi se promicalo iscjeljenje i međusobno uvažavanje u cijeloj regiji.