Osam stvari koje liječnici nikad ne rade kad temperature postanu opasne

U POSLJEDNJIH nekoliko godina ljeta su postala ekstremno vruća u mnogim dijelovima svijeta. Toplinski valovi sve su češći, a temperature nerijetko dosežu opasne razine. To ne znači samo da je teško ići na trčanje ili organizirati roštilj – u najgorim slučajevima, vrućina može biti i smrtonosna.

Posebno su ugroženi stariji, koji se brže dehidriraju, no i mlađe osobe nisu izuzete od rizika poput toplinskog udara, dehidracije, grčeva i nesvjestice.

Kako bi se spriječile ozbiljne posljedice, liječnici upozoravaju na osam stvari koje ni sami ne bi činili kad su temperature visoke.

1. Ne bi se oslanjali samo na temperaturu zraka

Prije izlaska na vrućinu, liječnici ne gledaju samo brojku na termometru. Prate i UV indeks i “real feel” temperaturu koja uzima u obzir vlagu i sunčevo zračenje. Ta kombinacija često otkriva koliko je zapravo opasno biti vani.

2. Ne bi čekali da postanu žedni

Ako osoba već osjeća žeđ, to je znak da je već dehidrirala, upozorava dr. Schumann. Osim vode, tijekom znojenja gube se i elektroliti – natrij, kalij, kloridi i magnezij. Hrana često sadrži te nutrijente, no kod duljeg boravka na suncu korisno je nadoknaditi ih pićima s elektrolitima ili jednostavnom mješavinom vode, malo soli i šećera.

3. Ne bi pili alkohol kako bi se rashladili

Pivo na suncu može izgledati kao osvježenje, ali alkohol dodatno dehidrira organizam. Ako se već konzumira, treba biti u umjerenim količinama i uz dovoljno vode. Liječnici preporučuju izbjegavati alkohol kad su temperature vrlo visoke.

4. Ne bi boravili vani u najtoplijem dijelu dana

Vrijeme od podneva do oko 16 sati najopasnije je za boravak na otvorenom. Ako se ne mogu izbjeći poslovi na otvorenom, preporučuje se da se obave rano ujutro ili kasno navečer.

5. Ne bi bili na suncu bez odmora u hladu

Ako osoba mora biti vani, preporučuje se uzimanje redovitih pauza u hladu, klimatiziranom prostoru ili barem zatvorenom prostoru. To značajno smanjuje rizik od toplinskog stresa.

6. Ne bi zaboravili na zaštitu od kukaca

Ljeti se često boravi u prirodi, a to donosi i povećan rizik od ugriza komaraca i krpelja. Liječnici savjetuju korištenje sredstava za zaštitu, poput sprejeva za komarce.

7. Ne bi izlazili bez kreme za sunčanje

Zaštita od UV zraka ključna je ljeti. Dermatolozi preporučuju korištenje kreme s najmanje SPF 30 i oznakom “širokog spektra” (UVA i UVB zaštita). Šešir, sunčane naočale i zaštitna odjeća dodatno pomažu.

8. Ne bi ignorirali kako lijekovi utječu na podnošenje vrućine

Određeni lijekovi mogu ometati regulaciju tjelesne temperature ili povećati osjetljivost na sunce. Među njima su antidepresivi, antihistaminici, lijekovi za tlak, antipsihotici, antibiotici, hormoni i nesteroidni protuupalni lijekovi poput ibuprofena. Uvijek je dobro provjeriti sa svojim liječnikom ili ljekarnikom kako lijekovi reagiraju na visoke temperature.

Toplinski udari i dehidracija ne pogađaju samo starije. Svatko može biti u riziku ako ne pazi. Planiranje aktivnosti, dovoljna hidratacija, izbjegavanje alkohola i zaštita od sunca ključni su za sigurno ljeto.