Čini se da je Zrinko Turalija proživio dva života otkako je krajem prošle godine postao čelnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama. “Nisam političan, ne zanima me hoće li s nama pregovarati lijeva, desna ili neka treća vlast, ali postoje realni problemi s kojima se ne suočavamo, a busamo se u prsa da smo zemlja znanja. Neke će se stvari morati promijeniti i volio bih, jer sam timski igrač i nikad ne mislim da sam najpametniji, biti u timu koji će vladajuće potaknuti na razmišljanje o tim promjenama. Pogotovo zato što iza sebe imamo sjajno članstvo, veoma vrijedne i stručne profesore koji mogu učiniti mnogo ako im se omogući osnovno, pravo na rad, dostojanstvo i normalnu plaću”, rekao nam je tada.
Samo pola godine poslije, Turalija je najistureniji čovjek općeg rata školskih sindikata s Vladom premijera Andreja Plenkovića i sustavom pod ministarskim vodstvom Radovana Fuchsa. Sindikat kojem je na čelu Vladi je početkom tjedna dostavio prijedlog za mirenje, a ako Vlada do ovog vikenda ne odgovori na njihove zahtjeve, izvjestan je apsolutni kaos u sustavu srednjoškolskog obrazovanja. Iako tijesnom većinom, članovi ovog sindikata izglasali su, naime, štrajk, i to baš u najosjetljivijem trenutku, prije samog kraja školske godine. Čini se da je na pomolu rat do istrebljenja, jer dođe li do njega, bit će to jedan u nizu štrajkova u školstvu s kojima se Fuchs veoma pasivno bori već mjesecima, a zasad nijedna strana ne bira sredstva.
Vlada tako prijeti uskraćivanjem dnevnica, odnosno umanjivanjem plaća profesorima koji štrajkaju ili prosvjeduju za taj dan kada nisu u predavaonicama, a Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama prijeti ozbiljnim ugrožavanjem provođenja državnih matura, standardiziranih provjera znanja koje su preduvjet za upis na fakultete.
Poguban utjecaj
“Nije mi drago što je do toga došlo”, iskreno će Turalija. Referendum o štrajku, kaže, morao se održati po Statutu sindikata, i žao mu je što ta informacija nije adekvatno objašnjena u javnosti. Da je dva posto članova više glasalo protiv štrajka, te prijetnje ne bi bilo, no Turalija kaže kako je po Statutu dužan poštovati odluku većine svojih članova. Stoga, što slijedi? Najveći srednjoškolski sindikat ovog puta nije, kao u dosadašnjim štrajkovima i prosvjedima školskih sindikata, stao samo na zahtjevu za povećanje plaća prosvjetarima. Oni zahtijevaju ukidanje ili barem odgodu najavljivane reforme strukovnog obrazovanja, za koju smatraju da može imati poguban utjecaj na školstvo, ali i cijelo hrvatsko društvo. No ovoga puta dogodilo se i nešto pomalo nezgodno, naime, srednjoškolski sindikat bio je jedini koji je podržao štrajk. Članovi Preporoda odlučili su (s nadmoćnih 66 posto protiv) da osnovne škole neće sudjelovati u štrajku u vrijeme zaključivanja ocjena i pisanja državne mature, ali profesori u srednjim školama tijesnom su većinom odlučili da će štrajkati.
Zrinko Turalija iz NSZSŠ-a najspornijim smatra način uvođenja modularne nastave u strukovne škole te upozorava da škole nisu spremne, da je upitan zakonski okvir na temelju kojega se provodio eksperiment te da se ministarstvo oglušilo na sugestije struke u javnoj raspravi. Smatra i da su dijelu zaposlenika ugrožena radna mjesta zbog promjena u satnici.
“Kad nas javnost, roditelji i učenici požele optuživati za ovo što će uslijediti, morate znati da su kolege frustrirane i zbog te činjenice. Svakomu je bitna njegova egzistencija i svakomu je bitno što će mu se dogoditi početkom nove nastavne godine. Riječ je o 330 strukovnih škola. Roditelje pozivamo, kada upisuju djecu u strukovne škole, da traže da ih upute u kurikule ustanova i programe po kojima će se njihovo dijete od jeseni školovati i da im transparentno objasne kako će se njihovo dijete školovati i osposobljavati za život te je li škola spremna za reformu. Ako ne dobijete odgovor, obratite se ministarstvu, oni i tako sve znaju, njima je sve u redu. Imate pravo, dragi roditelji, na potpunu informaciju, jer o tome ovisi budućnost vaše djece. Mi nismo protiv reforme, ali jesmo protiv ovako neozbiljno pripremljene”, kaže Turalija.
Sve tajne novog glavnog borca za prava profesora: Prva misija mu je dosta zanimljiva
Narušava proces
Osim modularne nastave, Turalija se protivi i ideji državne mature kakva se sada provodi. “To je jedan posao koji se pretvorio u FBI-evski posao: kada ulazite u školu, morate biti tiho, nema bočica s etiketama, ne smijete imati mobitele, morate sjediti četiri ili pet sati, pogotovo na ispitu jezika, pa morate paziti na paljenje kasetofona jer bilo kakvo odstupanje narušava proces. Dakle, nastavnici su prekvalificirani da rade jednu takvu stvar. Mi već 16 godina radimo posao provedbe ispita koji provjeravaju znanje koje je u prethodne četiri godine već provjereno”, ističe. Inače, idućeg tjedna na maturi se pišu španjolski, latinski, njemački, filozofija, talijanski, likovni, francuski i grčki. Ili možda ne pišu?
“Ne želimo biti rigidni. Spremni smo na određene ustupke, nešto možemo i olabaviti. Pod uvjetom da je, naravno, Vlada sličnog raspoloženja”, kaže Turalija.