LJUDI kamenog doba koji su živjeli uz jezero na području današnje Njemačke sustavno su obrađivali životinjske lešine kako bi dobili masne nutrijente. Vodili su ono što znanstvenici opisuju kao “tvornicu masti” u kojoj su prokuhavali ogromne količine kosti, pokazuje novo istraživanje.
Arheolozi su otkrili tu “tvornicu” analizirajući oko 120.000 fragmenata kostiju i 16.000 kremenih alata iskopanih tijekom više godina na lokalitetu Neumark-Nord, južno od grada Hallea, navodi se u studiji objavljenoj u srijedu u časopisu Science Advances. Iskopine su pronađene s dokazima o korištenju vatre.
“Još jedan dokaz da neandertalci nisu bili glupi”
Istraživači vjeruju da su neandertalci, izumrla ljudska vrsta za koju je poznato da je na tom području živjela još prije 125.000 godina, kamenim batovima razbijali kosti bogate koštanom srži, a zatim ih satima prokuhavali kako bi izvukli mast. Ona bi isplivala na površinu i mogli su je pokupiti nakon što se ohladi.
Budući da je takav pothvat zahtijevao planiranje lova, prenošenje i skladištenje lešina za potrebe koje nadilaze neposrednu konzumaciju te preradu masti na posebno određenom mjestu, ovo otkriće pomaže stvoriti jasniju sliku o organizaciji, strategiji i razvijenim vještinama preživljavanja te skupine.
“Što se tiče stava da su neandertalci bili glupi, ovo je još jedan dokaz da to nije istina”, rekao je Wil Roebroeks, suautor studije i profesor paleolitičke arheologije na Sveučilištu Leiden u Nizozemskoj.
Niz arheoloških otkrića u posljednjim desetljećima pokazao je da su neandertalci bili mnogo inteligentniji nego što se ranije smatralo. Nastanjivali su područja diljem Euroazije i nestali prije oko 40.000 godina.
Iznenađujuće sofisticirani i u pristupu prehrani
Ranija istraživanja pokazala su da su izrađivali pređu i ljepilo, gravirali kosti, urezivali crteže na zidove špilja te radili nakit od orlovih kandži. Pojedinosti novog istraživanja upućuju na to da su neandertalci bili iznenađujuće sofisticirani i u pristupu prehrani.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Neandertalci koji su na tom njemačkom lokalitetu boravili tijekom razdoblja od 300 godina očito su dobro razumjeli i prehrambenu vrijednost koštane masti koju su proizvodili, stoji u studiji. Mala količina masti bitan je dio zdrave, uravnotežene prehrane. Za lovce sakupljače poput neandertalaca bila je još važnija jer su vjerojatno uvelike ovisili o životinjskim namirnicama.
Prehrana kojom dominira nemasno meso te nema dovoljno masnih kiselina može dovesti do iscrpljujuće, ponekad i smrtonosne pothranjenosti, kada jetreni enzimi ne uspijevaju razgraditi višak proteina i izlučiti dušik, istaknuli su istraživači.
Danas poznata kao proteinsko trovanje, ta je bolest među ranim europskim istraživačima Sjeverne Amerike bila poznata pod nazivima “zečja glad” ili “mal de caribou”.
Birali najduže kosti koje su sadržavale najviše srži
Lovci sakupljači poput neandertalaca, čija je prosječna tjelesna težina iznosila između 50 i 80 kilograma, morali su ograničiti dnevni unos proteina ispod 300 grama kako bi izbjegli to stanje. To je značilo oko 1200 kalorija, količinu znatno manju od dnevnih energetskih potreba, prema istraživanju.
Zbog toga su neandertalci vjerojatno morali ostatak kalorija pribavljati iz neproteinskih izvora, masti ili ugljikohidrata. Životinjsko meso sadržavalo je vrlo malo masnoće, pa su kosti, koje sadrže srž i drugo masno tkivo čak i kada je životinja pothranjena, bile dragocjeniji izvor.
Istraživači su otkrili da većina ostataka na tom nalazištu potječe od 172 velike životinje, uključujući konje, jelene i europska divlja goveda (turove), danas izumrle srodnike domaćih goveda. Neandertalci su birali najduže kosti koje su sadržavale najviše srži, pokazala je studija.
“Iznimno vješti u planiranju i organizaciji”
Nije potpuno jasno kako su točno neandertalci obrađivali kosti, navode autori studije. Vjerojatno su izrađivali posude ili lonce od brezine kore, životinjske kože ili dijelova tijela poput želučanih ovojnica, punili ih vodom te vješali nad vatru, rekao je Roebroeks.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Neandertalci su mogli konzumirati proizvedenu mast kao “masnu juhu” kojoj su dodavali biljke radi boljeg okusa i dodatne prehrambene vrijednosti, rekao je Geoff Smith, suautor studije i viši istraživač zooarheologije na Sveučilištu Reading. Tijekom iskopavanja pronađeni su i pougljenjeni ostaci lješnjaka, žira i trnine, napomenuo je.
“Oni nisu bili samo lovci sakupljači koji su preživljavali iz dana u dan, već su bili iznimno vješti u planiranju, mogli su predvidjeti buduće potrebe, organizirati složene zadatke i iskoristiti svaku kaloriju iz svojeg okoliša”, rekao je Smith.
“Napokon jasan dokaz onoga što su mnogi od nas dugo pretpostavljali”
Otkrića su “uzbudljiva”, smatra Ludovic Slimak, arheolog iz francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS) i Sveučilišta Paul Sabatier u Toulouseu, koji nije sudjelovao u istraživanju.
“Ona napokon nude jasan arheološki dokaz onoga što su mnogi od nas dugo pretpostavljali: da neandertalci nisu samo prepoznali vrijednost masnoća unutar kostiju, nego su razvili posebne strategije za njihovo vađenje i preradu”, rekao je Slimak, autor knjige “Posljednji neandertalac”, koja će kasnije ove godine biti objavljena na engleskom jeziku.
“To se savršeno uklapa u širu arheološku sliku koja prikazuje neandertalce kao vrlo vješte lovce na krupnu divljač s izoštrenim osjećajem za ekološku prilagodbu”, dodao je.
“Lokalitet Neumark-Nord najbolji je dosad poznati primjer proizvodnje koštane masti iz tog razdoblja kamenog doba”, rekao je Bruce Hardy, profesor antropologije na Koledžu Kenyon u Ohiju. On nije sudjelovao u istraživanju. “Kombinacija dokaza predstavljenih u Neumark-Nordu je impresivna”, rekao je Hardy. “Ovo bi mogao biti najveći dokaz da su neandertalci prerađivali kosti kako bi dobili mast.”