Protekli produženi vikend koji se naslonio na Dan državnosti s jedne strane je nepovoljno djelovao na ukupnu izlaznost u drugom krugu lokalnih izbora, ali turističko-ugostiteljski sektor obično voli kad državni praznik pada u petak. Ministar turizma Tonči Glavina uoči tog produženog vikenda istaknuo je kako se očekuje da će kraj mjeseca obilježiti pojačan turistički promet. Predsezonu je ukupno ocijenio dobrom. Do početka svibnja turizam je bio u plusu od nekoliko postotaka u odnosu na lani, s tim da je svibanj nekoliko dana prije isteka mjeseca bio u blagom minusu.
Prvi podaci Porezne uprave o potrošnji mjerenoj fiskaliziranim prometima na tragu su ministrove ocjene o pojačanom turističkom prometu na kraju mjeseca. U djelatnostima ugostiteljstva te pružanja usluga smještaja karticama i gotovinom tijekom prošlog mjeseca plaćeni su računi ukupne vrijednosti više od 644 milijuna eura, što je u odnosu na isti lanjski mjesec 37 milijuna eura ili šest posto više.
Doduše, ostaje primijetiti da je navedeno povećanje u cijelosti rezultat rasta prijavljenih prometa kafića, restorana i ostalih oblika pripreme i usluživanja hrane i pića (povećanje prometa s 407 na 449 milijuna), dok je kod smještaja svibanjski fiskalizirani promet bio nešto manji nego lani.
Ipak, gledano od početka godine, i u djelatnosti pružanja smještaja bilježi se rast prometa, premda znatno manji nego u ugostiteljstvu. Do kraja svibnja, naime, kroz fiskalne blagajne poduzetnika u ugostiteljstvu prošli su računi vrijedni ukupno 1,53 milijarde eura, što je 11,5 posto više nego lani, dok su iznajmljivači za usluge smještaja plaćene karticama i “kešom” prijavili 491 milijun eura prometa odnosno šest posto više nego lani.
Govoreći o tijeku sezone, Glavina je naglasio kako u resornom ministarstvu gledaju širu sliku. Prvih šest mjeseci bit će indikator koliko se kvalitetno radilo, a potom slijedi glavna ljetna sezona i posezona za koju bi “zbog svih izazova, geopolitičkih i ekonomskih nesigurnosti svi bili itekako sretni da se ove godine ponove iste brojke kao prošle”, poručio je ministar.
Odraz (i) bojkota
I u pogledu tempa rasta ukupne potrošnje očekivanja se postepeno smanjuju nakon prilično dugog razdoblja prilično visokih stope rasta osobne potrošnje, ali i investicija. I podaci o fiskalizaciji na tom su tragu iako ukupno zabilježenih 16,4 milijarde eura fiskaliziranog prometa do kraja svibnja u godišnjih usporedbama predstavlja povećanje za oko 1,3 milijarde eura odnosno solidnih 8,7 posto.
Prošli tjedan objavljena procjena državnih statističara o rastu BDP-a u prvom kvartalu pokazala je razmjerno značajno usporavanje realnog rasta osobne potrošnje – na samo 1,7 posto, što je najslabiji međugodišnji rast te komponente još od prvog tromjesečja 2021. No, tu je vidljiv utjecaj drugačijeg rasporeda uskršnjih praznika, a dijelom i potrošačkih bojkota koji su se odigravali tijekom prvog kvartala, ističe u osvrtu na DZS-ovu procjenu glavna ekonomistica PBZ-a Ivana Jović.
Rast fiskaliziranih računa
Recentni podaci za tekuće tromjesečje, kaže, sugeriraju da će drugi kvartal s obzirom na “niveliranje” pomaknutog Uskrsa, kao i manji realni pad koji je izgledan u turizmu, u drugoj četvrtini godine donijeti oporavak osobne potrošnje. Na tom tragu su, uz ostalo, i podaci o kretanju prometa u trgovini na malo u travnju (s godišnjim rastom od 4,9 posto realno), kao i podaci Porezne uprave prema kojima se efekt pojačane uskršnje potrošnje očitovao u 12,4-postotnom nominalnom rastu iznosa računa u trgovini na malo.
“Svibanj je, pak, prema podacima o fiskalizaciji, donio nastavak rasta iznosa fiskaliziranih računa u maloprodaji i to za 4,6 posto u nominalnim iznosima. To bi sugeriralo procijenjeni realni rast od oko tri posto, a prosječnu stopu realnog rasta potrošnje u prva dva mjeseca drugog tromjesečja to bi podiglo na oko 6 posto u usporedbi s 1,6 u prvom tromjesečju”, objašnjava Ivana Jović.
No, dok bi drugo tromjesečje trebalo pokazati snažniji rast osobne potrošnje nego prvo, analitičari su više-manje složni oko toga da rast osobne potrošnje općenito usporava. Na primjeru fiskaliziranih računa u prilog tome govori i podatak da je prosječan rast iznosa fiskaliziranih računa u trgovini na malo u prvih pet mjeseci ove godine iznosio 5,8 posto, a u istom razdoblju prošle godine 13,4 posto. U realnim terminima to znači 3,7 naspram 9,9 posto jer je prosječna stopa inflacije u promatranom razdoblju prošle godine iznosila četiri, a ove godine 3,5 posto.
Istovremeno, podaci o fiskaliziranim računima u djelatnosti smještaja ukazuju da je nakon rasta od 13,5 posto zabilježenog u travnju (opet efekt Uskrsa) iznos računa u svibnju zabilježio pad od 2,3 posto, pri čemu je broj izdanih računa bio manji za 0,6 posto. Kod kafića, restorana i drugih obveznika fiskalizacije u djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića dvoznamenkastom je nominalnom rastu prometa pridonio i 2,3 posto veći broj izdanih računa.