MUZEJ fjake, prvi na svijetu posvećen istraživanju tog apstraktnog i teško definiranog stanja dalmatinske opuštenosti, službeno započinje s radom otvaranjem prvih izložbi 1. srpnja, u virtualnoj muzejskoj galeriji “Što je fjaka?”.
Umjetnost se u tom muzeju koristi kao sredstvo za prenošenje ritma, duha i tišine fjake, kroz globalno dostupnu digitalnu platformu, otvorenu svima koji žele razumjeti i osjetiti ovu životnu filozofiju. Kroz pet tematski zasebnih, ali i povezanih interdisciplinarnih izložbi Muzej će posjetiteljima evocirati i dočarati fjaku kao “dragocjeno kulturno i baštinsko blago, duboko ukorijenjeno u tradiciji dalmatinskog načina života”.
“Korištenjem suvremene umjetnosti i znanstvenog pristupa, Muzej fjake tako dočarava stanje fjake i promiče kulturu opuštenosti i jednostavnog životnog stila”, ističe se u najavi.
O osnivanju i ciljevima muzeja
Lana Rogošić Blagojević, osnivačica Muzeja, fjaku je, kao kulturni i sociološki koncept jednog podneblja, počela proučavati još prije nekoliko godina, a 2023. osnovala je udrugu Muzej fjake – Institut za kulturološko i znanstveno proučavanje fjake, kojega je najvažniji projekt platforma muzejfjake.hr.
“Tom platformom, uz pomoć umjetnosti i znanosti, nastojimo afirmirati fjaku kao važnu nematerijalnu kulturnu baštinu Dalmacije i naglašavati pozitivne aspekte ovog stanja. Time fjaka nadilazi podneblje iz kojeg je potekla i poziva na promjenu životnog tempa, preispitivanje vlastitih vrijednosti i reinterpretaciju svakodnevice”, istaknula je.
Što će se moći pogledati?
Od 1. srpnja u online galeriji Muzeja moći će se pogledati radovi troje mladih hrvatskih umjetnika – AI umjetnost suvremenog fotografa Tomislava Marcijuša, foto dnevnik fotografkinje Martine Movrić te akvareli arhitektice Anite Krmek.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Marcijuševa izložba Čipka pod morem kombinira tradicionalnu dalmatinsku čipku s podmorskim motivima, stvarajući lebdeće prizore koji simboliziraju poetičnu ljepotu mora, a u svome radu koristi alate umjetne inteligencije kojima gradi impresivne podmorske scene. “More je za mene prostor djetinjstva, bijega i povratka. Sve se mijenja – osim mora”, ustvrdio je autor.
>>Britanska enciklopedija svijetu predstavila dalmatinsku fjaku, stranci oduševljeni
Za Martinu Movrić, “usporeno” je i stil i životni stav, ali i najdraže stanje te prilika za prisutnost u sadašnjem trenutku, pa njezina izložba pod tim nazivom, snimana na Visu, donosi nostalgične kadrove koji zrače tišinom, svjetlom i jednostavnošću te briše granicu između dokumentarnog i umjetničkog.
Anita Krmek akvarelima istražuje osobna sjećanja i senzacije, jedan rad priziva tišinu i spokoj šibenske terase, a drugi uranjanje u more i svjetlosnu igru koja se raspršuje kroz vodeni svemir. Po njezinim riječima, fjaka joj prije svega daje ravnotežu i trebalo joj je dosta vremena da shvati da si nekad napravio puno više za sebe ako nisi napravio ništa.
Najava budućih izložbi
U virtualnu galeriju 1. kolovoza stižu još dvije izložbe – ilustratorice Dore Barbarić, osnivačice brenda Monsieur Dorian i mlade kreativke Karle Mrčele u čijim se radovima očituje duboka povezanost s Mediteranom, njegovim bojama, vizurama, ljudima i običajima.
Uz galeriju, Muzej fjake donosi i Magazin sporog življenja, digitalni prostor u kojem posjetitelji “uz morske slike, naraciju i ambijentalne scene mogu doslovno utonuti u fjaku”.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.