Rimski car zbog ljubomore je ubio najboljeg zapovjednika. Onda je uslijedio kolaps

CAR VALENTINIJAN rodio se 2.7.419. godine, a njegovo vrijeme obilježile su uglavnom provale barbarskih plemena. Najveće probleme radili su Huni koje je car porazio kod Katalaunskih polja. Ključ njegovog uspjeha bio je sposobni zapovjednik vojske Flavije Aecije, kojeg je ljubomorni car ubio kada je njegova popularnost postala prevelika. Zauzvrat pristaše vojnog zapovjednika ubijaju Valentinijana 13.3.455., a Zapadno Rimsko Carstvo doživljava kompletan kolaps.

Valentinijan je bio posljednji pripadnik svoje dinastije, a bio je povezan i s Teodozijem, carem koji je podijelio Rimsko Carstvo na dva dijela. Rođen je u Raveni, tada prijestolnici Zapadnog Carstva, u privilegiranoj carskoj obitelji, a već s pet godina imenovan je cezarom, titulom nasljednika u Dioklecijanovoj tetrarhiji. Do tada je vladala njegova majka, žena koja je bila vrlo povezana s određenim krugovima u vojsci te je imenovala jednog vojnika da služi kao vrhovni zapovjednik.

Flavije Aecije spašava Rim od ranog propadanja

Tada su postojala tri istaknuta zapovjednika. Najvažniji među njima bio je Flavije Aecije, koji je život uglavnom proveo boreći se u Galiji protiv Franaka, Vizigota i Huna. Flavije je nastojao spasiti Valentinijanovo Zapadno Carstvo koje je zapalo u ozbiljne probleme.

Valentinijan nije bio dovoljno sposoban da reformira svoju državu. Za vrijeme svog carevanja morao je priznati vandalsku državu u rimskoj Africi, razne barbarske državice u Hispaniji, a posebno je ranjiva bila Galija, gdje su se provale Huna događale prečesto. Državna blagajna bila je prazna jer sustav nije funkcionirao kada je pola njegovog carstva bilo u rukama barbara.

S druge strane, Valentinijan je imao puno više sreće kad je u pitanju vojska. 436. Flavije Aecije pobijedio je Vizigote u Galiji, dižući moral vojsci i narodu koji je bio prijeko potreban u to vrijeme. Flavije i Valentinijan bili su dobri kolege koji su zajedno krojili planove kako poraziti barbare. Uskoro je došla prilika da se obračunaju s Hunima, narodom koji je desetljećima pljačkao i istočne i zapadne rimske provincije.

451. godine Flavije pobjeđuje u bitci na Katalaunskim poljima i tjera hunskog vođu Atilu na bijeg. Huni nakon ovog poraza brzo postaju nevažni, a njihova se država raspada nakon što par godina kasnije umire Atila.

Unutarnja nestabilnost

Međutim, sličnu sudbinu doživio je i Flavije Aecije. Na dvoru u Raveni Valentinijan III. shvaća da se vojni krugovi odmiču od njega, ponajprije zbog surovog stila vladanja i odbijanja savjeta. S druge strane, Flavije Aecije bio je obožavan među svim slojevima rimskog društva. To je bio čovjek koji je spasio Rimljane od barbara i koji im je vratio nadu da će možda uskoro nastupiti period mira.

Dogodilo se suprotno. Nakon što je Flavije Aecije čitao izvještaj pred carem i njegovom gardom, Valentinijan ga je optužio da je obična pijandura koja mu želi oteti tron. Nasrče na njega zajedno sa svojim pristašama i ubija ga na licu mjesta. Nakon toga osjećao se kao da je maknuo najveći izazov iz svog života.

Međutim, par mjeseci kasnije ubit će ga dvojica stražara koje su platili Aecijevi pristaše. Nasrnuli su na njega tijekom jednog izleta. Udarili su ga maljem po glavi i ostavili ga na livadi, gdje su njegovo tijelo dočekale ose. Nikad nije službeno pokopan.

Nakon njega carem postaje Petronije Maksim, čovjek koji je poticao animozitet između Valentinijana i Flavija te podmitio članove Senata kako bi ga proglasili carem. Međutim, njegova vladavima bila je kratka – 455. godine u Rim stižu Vandali s juga koji pljačkaju grad i dokazuju da je Zapadno Rimsko Carstvo zaista gotovo. Dvadeset godina kasnije ta činjenica postaje i službena, a Europa polagano ulazi u period srednjeg vijeka.