Hrvatski sabor u petak je donio novi Zakon o mirovinskom osiguranju kojem je cilj povećanje prosječne mirovine do kraja mandata sa sadašnjih 645 na minimalno 800 eura, a donosi i niz novosti – novu formulu za usklađivanje mirovina, isplatu trajnog godišnjeg dodatka, ukidanje penalizacije. Zakon je izglasan s 82 glasa za i 34 suzdržana.
Novi Zakon o mirovinskom osiguranju donosi niz novosti – novu formulu za usklađivanje mirovina u omjeru 85 prema 15 u korist povoljnijeg faktora. Uvodi se i isplata trajnog godišnjeg dodatka na mirovinu, kolokvijalno nazvana 13. mirovina. Taj dodatak veže se uz godine staža, a iznos koji će Vlada utvrditi u listopadu množit će se s godinama mirovinskog staža.
Majkama za svako rođeno ili posvojeno dijete priznaje se staž od 12 mjeseci, umjesto dosadašnjih šest mjeseci, što je povećanje otprilike tri posto po djetetu. Od 1. siječnja 2026. ukida se penalizacija za prijevremeno umirovljenje s navršenih 70 godina života, što će korisnicima povećati mirovine za prosječno 60-tak eura. Umirovljenicima se omogućuje rad u punom radnom vremenu uz isplatu 50 posto mirovine, a obrtnicima se omogućava stjecanje mirovine u visini od 50 posto nakon 65 godine bez prekida rada.
Korisnicima invalidskih mirovina omogućava se rad do tri i pol sata dnevno, čime se izjednačavaju s hrvatskim braniteljima umirovljenim prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koji već imaju tu mogućnost. Uvažavajući značaj i ulogu posebnih kategorija osiguranika – roditelja njegovatelja i njegovatelja prema propisima o socijalnoj skrbi, udomitelja i osoba koje pružaju pomoć hrvatskim ratnim invalidima, dodatno im se omogućuje ostvarivanje pola mirovine s navršenih 65 godina života, uz zadržavanje statusa.
Kako bi se one koji one koji to mogu i žele potaknulo na dulji ostanak u svijetu rada zakonom se redefinira se i bonifikacija za kasnije umirovljenje nakon propisane starosne dobi, tako da je to vezano isključivo uz starosnu dob, a ne uz navršeni mirovinski staž. Zakonom se intervenira i u najniže mirovine koje će rasti oko tri posto te u invalidske mirovine koje će rasti prosječno 75 eura.
Prihvaćen je vladin amandman kojim se omogućava 12 mjeseci dodatnog staža tradicionalnim i srodničkim udomiteljima koji obavljaju udomiteljstvo duže od deset godina prilikom ostvarivanja prava na mirovinu. Nezadovoljstvo što nije prihvaćen amandman SDP-a da se pri usklađivanju mirovina uzima 100 posto vrijednosti povoljnijeg indeksa između indeksa potrošačkih cijena i nominalnog iznosa prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Hrvatskoj, SDP-ova Sabina Glasovac ustvrdila je kako je Vlada – iako je nominalno dizala mirovine, ‘urušila umirovljenički standard’ u prethodnih desetak godina s posebnim naglaskom na inflatorne godine.
Za razliku od nje, HDZ-ova Majda Burić pozdravila je predloženi vladin amandman i zakon istaknuvši kako se njime stvaraju preduvjeti da prosječna sveukupna mirovina do 2028. godine bude 800 eura, a što je predviđeno programom HDZ-a i Vlade. Burić je istaknula i da se amandmanom dodatno vrednuje doprinos tradicionalnih i srodničkih udomitelja koje su značajan dio vremena posvetile skrbi o drugoj osobi te se želi potaknuti dugoročnu predanost udomiteljstvu koje se ne obavlja kao zanimanje i danas ih je oko 2000.
Vladin amandman pozdravila je i Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) jer je u njemu djelomično prihvaćen i dio amandmana Mostovog Ante Kujundžića. Sabor nije podržao prijedlog zaključka SDP-a koji je tražio da se vlada zaduži u zakonodavstvu promjeni i poboljša model usklađivanje mirovine tako da se za usklađivanje mirovina uzima 100 posto vrijednosti povoljnijeg indeksa potrošačkih cijena i nominalnog indeksa prosječne bruto plaće svih zaposlenih u RH.
Odbijen je i prijedlog zaključka Kluba nezavisnih zastupnika kojim bi se vlada zadužila da prilikom izrade budućih izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju razmotri mogućnost zakonskog uređenja prema kojem bi se u staž osiguranja za određivanje mirovine dodano vrijeme koje su korisnici mirovine proveli na studiju. Većina odredbi novog Zakona o mirovinskom osiguranju stupa na snagu u srpnju.