Iako je svakodnevno tuširanje za većinu ljudi nesvjesna rutina, novo izvješće objavljeno 8. srpnja 2025., koje prenosi 24sata.hr, upozorava da mnogi Hrvati čine niz uobičajenih pogrešaka koje mogu imati značajan negativan utjecaj na njihovo zdravlje. Ove široko rasprostranjene navike ne samo da nanose štetu koži i kosi, već mogu utjecati i na cjelokupno stanje organizma, potičući probleme u rasponu od suhe kože do gljivičnih infekcija.
Jedna od najčešćih zabluda jest upotreba previše vruće vode. Iako vruća voda pruža osjećaj ugode, ona s kože uklanja prirodna ulja, što rezultira isušivanjem, pogotovo kod osoba s osjetljivom kožom, ekcemom ili psorijazom. Stoga se preporučuje tuširanje mlakom vodom te ograničavanje trajanja na pet do deset minuta. Isto tako, prečesto tuširanje, posebice svakodnevno kada osoba nije vidno prljava ili znojna, može iscrpiti korisna ulja i bakterije s kože, uzrokujući suhoću, svrbež i pucanje kože, što posljedično otvara put štetnim mikroorganizmima. Uz zdravstvene implikacije, prečesto tuširanje troši i znatne količine vode.
Izvješće nadalje ističe problem s agresivnim sapunima. Antibakterijski sapuni, naime, mogu eliminirati korisne bakterije s kože, stvarajući tako okruženje pogodno za razvoj otpornih i štetnih mikroorganizama. Snažni sapuni dodatno isušuju kožu, stoga se savjetuje upotreba blažih sapuna s dodanim uljima, nježnih gelova za tuširanje ili hidratantnih proizvoda. Važno je napomenuti da nije potrebno sapunati cijelo tijelo; sapun bi se trebao nanositi isključivo na pazuhe, stopala, prepone, ruke i lice. Ostatak tijela dovoljno je isprati toplom vodom, jer primjena sapuna na osjetljivim područjima, poput rodnice, može narušiti prirodnu bakterijsku ravnotežu i uzrokovati iritacije.
Kupaonski pribor, poput vlažnih ručnika i spužvi za kupanje, predstavlja idealno plodno tlo za razvoj bakterija, gljivica i plijesni. Ako se ručnici ne peru redovito – barem jednom tjedno, ili češće u slučaju bolesti i vlage – mogu uzrokovati gljivične infekcije poput atletskog stopala ili gljivica na noktima. Stoga je ključno ručnike nakon svake upotrebe raširiti kako bi se temeljito osušili. Spužve i lufa, pak, zahtijevaju tjedno čišćenje namakanjem u razrijeđenoj otopini izbjeljivača i temeljitim ispiranjem, te sušenje na zraku u dobro prozračenom prostoru. Prirodne lufe treba mijenjati svaka tri do četiri tjedna, a plastične svaka dva mjeseca. Čak i glava tuša može skrivati bakterije u svojim sitnim otvorima zbog zadržavanja vlage, koje se potom mogu raspršiti i udahnuti tijekom tuširanja. Stoga se preporučuje povremeno uklanjanje i prokuhavanje glave tuša, te puštanje vruće vode kroz nju najmanje minutu prije tuširanja.
Prečesto pranje kose također je česta pogreška. Većini ljudi nije potrebno svakodnevno prati kosu, osim u slučaju izrazito masnog vlasišta. Kovrčava, suha ili kemijski tretirana kosa može postati još suša pretjeranim pranjem. S godinama, vlasište proizvodi manje sebuma, što iziskuje nježniji pristup njezi kose. Izvješće nadalje naglašava važnost hidratacije nakon tuširanja. Kreme i losioni najučinkovitiji su kada se nanose odmah nakon tuširanja, idealno unutar nekoliko minuta nakon sušenja ručnikom, jer time pomažu zadržavanju vlage u koži.
Sigurnost u kupaonici često se zanemaruje. Padovi prilikom ulaska ili izlaska iz tuša ili kade čest su uzrok ozljeda, posebice među starijim osobama. Instalacija sigurnosnih ručki i protukliznih podloga stoga je ključna preventivna mjera. Nedostatak ventilacije također predstavlja problem; vlaga iz tuširanja s vremenom može oštetiti zidove i drvene površine te stvoriti uvjete za rast plijesni. Stoga je korištenje kupaonskog ventilatora ili otvaranje prozora tijekom i nakon tuširanja od presudne važnosti za raspršivanje vlage. Naposljetku, neobrađena zavjesa za tuširanje skuplja naslage sapunice i postaje leglo bakterija, što predstavlja zdravstveni rizik za osobe s oslabljenim imunološkim sustavom. Preporučuje se njezino redovito pranje ili zamjena.
Što se tiče manjih ozljeda, izvješće pojašnjava da manje porezotine nije potrebno štititi od vode tijekom tuširanja. Štoviše, tuširanje može pomoći u svakodnevnom čišćenju rana blagim sapunom i toplom vodom. Nakon tuširanja, ranu je potrebno osušiti i staviti čisti zavoj, dok ozbiljnije ozljede iziskuju liječničku pomoć. Usvajanjem ovih jednostavnih, ali ključnih savjeta, Hrvati mogu značajno poboljšati svoju svakodnevnu higijenu i pridonijeti zdravlju svoje kože, kose te općem blagostanju, izbjegavajući pritom uobičajene zamke pod tušem.