Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova upozorila je treće strane da ne pokušavaju narušiti “iznimno važne” prijateljske odnose između Rusije i Azerbajdžana.
Dvojica braće ubijena u raciji
Istog dana izjavila je i sljedeće: “Moramo imati na umu da su ti odnosi (između Moskve i Bakua) zasnovani na strateškom savezu. Jasno je da postoje neke jake sile kojima to ne odgovara.”
Obje su navedene izjave dane 2. srpnja, usred pojačanih napetosti između susjednih zemalja koje su započele još u prosincu 2024. kada su ruski sustavi protuzračne obrane oborili putnički zrakoplov kompanije AZAL.
Predsjednik Vladimir Putin izrazio je žaljenje predsjedniku Azerbajdžana Ilhamu Alijevu za taj, kako ga je nazvao “tragični incident” u kojem je 38 ljudi izgubilo život, ali nije preuzeo odgovornost za taj čin, izvješćtava Newsweek.ro.
Nove napetosti izbile su 27. lipnja nakon što su ruske sigurnosne snage izvršile raciju na azerbajdžanske državljane u Jekaterinburgu u vezi sa slučajevima ubojstava iz razdoblja od 2001. do 2011. godine. Ta je akcija ruske policije rezultirala smrću dvojice azerbajdžanskih državljana, braće Huseina i Zijadina Safarova, dok je nekoliko drugih osoba zadobilo teške ozljede i nalaze se u bolnici na odjelu intenzivne njege. Ruski istražni odbor 30. lipnja izjavio je da su oba smrtna slučaja bila uzrokovana zatajenjem srca. Međutim, drugom forenzičkom istragom provedenom u Bakuu utvrđeno je da su braća umrla od teškog posttraumatskog šoka uzrokovanog višestrukim fizičkim ozljedama.
Optužili Kremlj za etničku diskriminaciju
Azerbajdžanska vlada uputila je službeni prosvjed zbog racija i optužila Kremlj za etničku diskriminaciju. Sva događanja u organizaciji ruskih državnih i privatnih institucija u Azerbajdžanu su otkazana, a planirani posjet zamjenika ruskog potpredsjednika vlade Bakuu je otkazan.
Nakon toga, 30. lipnja, azerbajdžansko Ministarstvo unutarnjih poslova pretražilo je ured ruske državne novinske agencije Sputnik Azerbajdžan u Bakuu, čija je akreditacija već bila ukinuta u veljači. Dvije osobe s rukovodećih pozicija, glavni urednik Igor Kartavih i izvršni urednik Jevgenij Bjelousov, uhićene su i smještene u istražni pritvor na četiri mjeseca. Još pet zaposlenika agencije također je pritvoreno i protiv njih se vodi istraga zbog prijevare, neovlaštenog poslovanja i nezakonitog stjecanja imovine.
Diplomatska kriza dodatno se pogoršala 1. srpnja kada je sud u Bakuu odredio pritvor za osam ruskih državljana uhićenih pod sumnjom na krijumčarenje droge iz Irana, distribuciju ilegalnih droga i kibernetički kriminal. Kao odgovor na nastalu situaciju ministarstva vanjskih poslova obje zemlje uputila su jednom drugom prosvjedne note i međusobno se optužila za narušavanje bilateralnih odnosa. Sve je očitije da Kremlj pokušava nadoknaditi gubitak utjecaja na Južnom Kavkazu vršeći pritisak na azerbajdžansku dijasporu unutar Rusije. S druge strane, mjere koje poduzimaju azerbajdžanske vlasti predstavljaju simetričan diplomatski odgovor na etnički motiviranu represiju koju provodi Moskva.
Nema naznaka oružanog sukoba
Do sada tenzije nisu prerasle u ništa više od diplomatskog sukoba i nema naznaka da bi mogle eskalirati u oružani sukob. Rusija je treći najveći izvozni partner Azerbajdžana i drugi najveći izvor uvoza. U prvih pet mjeseci 2025. trgovinska razmjena između dviju zemalja porasla je za 25 posto, dosegnuvši 2,16 milijardi američkih dolara. Uzevši u obzir tako značajnu gospodarsku suradnju, ali i ruski rat s Ukrajinom, za očekivati je da će i Moskva i Baku težiti pragmatičnom rješenju, što potvrđuju i izjave Zaharove.
Ipak, kako bi se spriječila daljnja eskalacija, Rusija bi trebala odustati od svojih imperijalnih ambicija i prestati tretirati bivše sovjetske republike kao periferne zone unutar vlastite sfere utjecaja. Gotovo tri desetljeća Moskva se koristila sukobom u Karabahu kao sredstvom utjecaja na dvije zemlje Južnog Kavkaza: Armeniju i Azerbajdžan. No, nakon rata 2020. i operacije u rujnu 2023., kada je Baku ponovno uspostavio potpunu kontrolu nad Karabahom i proširio strateške veze s Turskom i Izraelom, Kremlj je potpuno izgubio sva sredstva pritiska u regiji.
POGLEDAJTE VIDEO: Brutalni gubici na ruskom frontu: ‘Sjevernokorejci su potrošna roba, šalju ih u samoubilačke akcije’