Stotine građana Splita, uključujući lokalne dužnosnike, mobilizirale su se u znak prosvjeda protiv dolaska talijanskog broda Moby Drea, koji prevozi 275 tona azbestnih ploča. Prosvjedi su se održali 29. srpnja i ponovno 1. kolovoza 2025. godine, s jasnom porukom da Split ne smije biti odlagalište stranog otpada i opasnih materijala.
Prvi prosvjed zbio se 29. srpnja ispred glavnog ulaza u brodogradilište Brodosplit, gdje je brod Moby Drea bio usidren. Drugi, još masovniji skup, održan je 1. kolovoza ispred zgrade Banovine, Gradske vijećnice Splita, tijekom sjednice Gradskog vijeća. Među prosvjednicima je bio i gradonačelnik Splita, Tomislav Šuta, koji je aktivno sudjelovao te pozvao na zabranu radova na brodu u Brodosplitu.
Građani su izrazili duboku zabrinutost zbog potencijalnih zdravstvenih rizika povezanih s azbestom, podsjećajući na tragične posljedice iz prošlosti u obližnjem Vranjicu, gdje je bivša tvornica azbesta Salonit ostavila iza sebe brojne smrti od azbestoze. Postavljena su pitanja o transparentnosti tvrtke i koncesionara odgovornih za rukovanje azbestom, ističući da Split ne smije postati mjesto za zbrinjavanje opasnog otpada.
Organizatori, među kojima su Dijana Stella Limić i aktivist Ante Tešija, jasno su artikulirali svoje protivljenje takvim praksama. S druge strane, iz Brodosplita, čiji je glasnogovornik Josip Jurišić, tvrde kako brod ne sadrži rasuti azbest, već je riječ o azbestu u kontroliranim pločama, te su uvjeravali javnost u sigurnost radova i njihov nadzor od strane ovlaštenog koncesionara.
Unatoč tome, ravnatelj Lučke uprave, Vice Mihanović, izjavio je da Lučka uprava nije bila upoznata s dolaskom broda koji prevozi azbest te stoga nije ni odobrila njegovo traženo sidrenje prilikom dolaska.
Cjelokupna situacija potaknula je i šire rasprave o korupciji te percipiranoj degradaciji uloge Splita, od brodogradilišta do, kako neki pojedinci ističu, mjesta za demontažu brodova. Prosvjednici su također podsjetili da su druge zemlje, poput Turske i Grčke, odbile slične poslove zbog postojećih sigurnosnih standarda, čime su dodatno naglasili potrebu za primjenom viših standarda zaštite okoliša i zdravlja u Hrvatskoj.