Fizički susret s publikom, koji sve više nagriza digitalizacija i artificijelnost medijske industrije, nema alternativu i jednostavno mora ponovno oživjeti. Zbog toga medijske kuće moraju shvatiti da je novinare prijeko potrebno povezati i upoznati sa sugrađanima za koje pišu, stvaraju i istražuju jer bez toga nema konstruktivnog i uključivog novinarstva, kao ni zdrave demokracije, makar to značilo redakciju smjestiti u trup broda ili na kotače.
Kapetan medijske flote
Da sve to ne zvuči kao hrpa lijepo sklepanih rečenica, već kao stvarno upozorenje i poticaj svim medijskim djelatnicima i menadžerima da pokušaju zaraditi od prezentiranih činjenica, a ne od prodaje straha i senzacije, na ovogodišnjem Europskom kongresu izdavaštva u Beču u svom predavanju “Živjeti u dobu digitalne zasićenosti: Zašto mediji moraju ponovno osmisliti same sebe” ponadao se Gabor Steingart, cijenjeni njemački novinar, nekad glavni urednik Handelsblatta, a danas osnivač nezavisne medijske kompanije The Pioneer koja trenutačno broji stotinu zaposlenih. Steingart, poznat i kao kapetan medijske flote čija posada svakodnevno od 2020. ploveći Spreeom uz berlinsku vladinu četvrt, pokušava kvalitetnim informiranjem njegovati i očuvati kulturu demokratskog društva, smatra da demokratizacija demokracije tek počinje. “Mediji u tome igraju ključnu ulogu. Mediji, u pravom smislu te riječi. Novinari, a ne aktivisti, zagovarači ili tvrtke koje iskorištavaju emocije. Digitalizacija je tada samo alat za ostvarenje tog cilja, a ne svrha sama po sebi”, istaknuo je.
Kako bi novinare ponovno doveo među ljude, Steingart je se svoju redakciju stavio u pokret. The Pioneer One prvi je redakcijski brod na električni pogon u svijetu, opremljen profesionalnom audio i video opremom, televizijskim i podcast studijem te 5G mobilnom vezom. Lani u srpnju, porinut je veći i moderniji The Pioneer Two na koji se može ukrcati do 200 ljudi, a tu je Klartext Express, dvokatni novinarski autobus koji redakcijskoj ekipi omogućuje iz bilo kojeg dijela zemlje doputuju do izvora informacija, do ljudi. “Nabavu autobusa u potpunosti smo financirali donacijama čitatelja. Kupili smo rabljeni, preuredili ga i opremili studijskom opremom, na što smo potrošili 330 tisuća eura, a koje smo prikupili kroz našu akciju. Brodove i autobus imamo kako bismo bolje čuli tuđe mišljenje”, rekao je Steingart. Kako kaže, ne protivi se tehnologiji, sve dok ne ona ne ugrožava novinarstvo, čija je srž ljudsko iskustvo i vještina.
“Svi u industriji ponosni smo na rezultate ostvarene putem društvenih mreža, na mogućnosti koje nam otvara umjetna inteligencija, no to nisu samodostatni alati, već sredstvo koje bi nam trebalo pomoći u obavljanju našeg posla. Riječi korisnik i pratitelj, nevjerojatno su ružne, a Pioneeru ih je zabranjeno koristiti. Tko je pratitelj? Osoba ravnopravna nama, koja želi sudjelovati u diskursu, s drugima razmijeniti mišljenje”, podsjetio je. Mnoge redakcije postale su primarno prodavaonice straha, jer stanovništvo u Njemačkoj i Austriji, kao i u Europi uopće, stari pa prodaja seksa više nije tako efektivna kao prije, istaknuo je Steingart. “Poput strašila u polju, specijaliziraju se samo za plašenje ljudi”, rekao je.
Snaga pozitivne vijesti
Kao primjer tvrdnje da se pozitivne vijesti često podcjenjuju, Steingart navodi da, iako se njemačko gospodarstvo suočava s izazovima poput starenja stanovništva i problema u industriji, njemačke tvrtke ostvaruju uspjehe na globalnim tržištima, što podiže DAX. “Njemačka stagnira, ali srednja klasa izvan nje raste. Uvijek naglašavamo jednu stranu kovanice, zanemarujući drugu. Njemačka je vrlo uspješna, unatoč političkim teškoćama. Mediji ne bi smjeli obeshrabriti ljude, već izvještavati o pozitivnim stvarima”, zaključio je Steingart.