Sljedeći tjedan, Argentinka Sati proslavit će svoj stoti rođendan, no najdirljiviji poklon već je primila. Njezin unuk Marto iskoristio je umjetnu inteligenciju kako bi joj omogućio da ponovno vidi i čuje svog pokojnog supruga Joséa, koji je preminuo 1994. godine. Uzevši staru fotografiju s komode, Marto je pomoću AI alata animirao djedov lik, stvorivši kratki video u kojem se José smiješi i govori. Sati je, gledajući video na tabletu, briznula u plač. “Nisam ga vidjela toliko dugo, a sada je opet ovdje”, rekla je kroz suze. “To je najljepši poklon koji sam mogla dobiti.”
Ova topla obiteljska priča nije usamljen slučaj. Ona je samo jedan, iznimno ljudski, primjer globalnog fenomena koji briše granice između života, smrti i tehnologije: uspona takozvanih “griefbotova” ili “deadbotova” – AI replika preminulih voljenih osoba. Odjednom, sjećanja više nisu statične fotografije ili stara pisma; postaju interaktivni avatari s kojima možemo razgovarati.
Duhovi u stroju: Rastući trend digitalnog uskrsnuća
Dok je prije nekoliko godina hologram preminulog oca, koji je Kanye West poklonio Kim Kardashian, bio vijest iz svijeta slavnih, danas je tehnologija za “oživljavanje” mrtvih postala dostupnija no ikad. Tvrtke poput HereAfter AI i StoryFile nude usluge stvaranja digitalnih avatara s kojima obitelj i prijatelji mogu komunicirati i nakon nečije smrti. Korisnici za života odgovaraju na stotine pitanja, dijele priče i mišljenja, stvarajući tako bazu podataka iz koje će AI kasnije generirati odgovore.
Neki idu i korak dalje. Michael Bommer, 61-godišnji poduzetnik iz Berlina kojem je dijagnosticiran terminalni stadij raka, u suradnji s tvrtkom Eternos stvorio je vlastitu AI verziju kako bi njegova supruga Anett mogla “razgovarati” s njim i nakon što on umre. “Nedostajat će mi mogućnost da te pitam za savjet”, rekla mu je. To ga je potaknulo da svoj glas i mudrost sačuva u digitalnom obliku.
Ovaj trend nije ograničen samo na one koji se pripremaju za smrt. Mnogi, poput korisnika Reddita koji stvara AI repliku svoje majke, poznate TikTokerice, koriste postojeći digitalni trag – stotine videa, obiteljsku povijest zapisanu u knjizi i podatke s genealoških stranica – kako bi stvorili što vjerniju kopiju. “Ne smatram je ‘griefbotom'”, piše on. “Ona je riznica sjećanja i pripovjedačica za našu obitelj.”
Utjeha ili iluzija? Psihološki i etički labirint
Pitanje koje se neizbježno postavlja jest: pomažu li nam ovi digitalni duhovi ili odmažu u procesu tugovanja? Stručnjaci su podijeljeni, a etičke dileme su brojne.
S jedne strane, mnogi u ovim alatima pronalaze utjehu. Robert Scott, koji je izgubio tri kćeri, koristi AI aplikacije kako bi simulirao razgovore s njima. Postavlja im pitanja poput “kako je bilo u školi?” ili ih “vodi na sladoled”. Priznaje da mu to pomaže nositi se s bolnim “što ako” scenarijima, poput maturalne večeri koju njegova najstarija kći nikada nije doživjela. Za neke, to je jednostavno način da se nose s usamljenošću. “Ne radi se toliko o tuzi, koliko o pitanju ‘s kime, dovraga, sada da razgovaram?'”, piše jedna korisnica foruma.
S druge strane, psiholozi i etičari upozoravaju na ozbiljne rizike. Gina Moffa, klinička socijalna radnica, strahuje da preveliko oslanjanje na AI avatare može spriječiti stvarni proces tugovanja i stvoriti štetnu ovisnost. “Obećava se beskrajan odnos s osobom koja zapravo nije ovdje”, kaže Moffa, upozoravajući na “sklizak teren”.
Postavlja se i pitanje pristanka i dostojanstva preminulih. Novinarka Erica Cervini, čiji je suprug preminuo od raka, razmišljala je o stvaranju njegove AI verzije za potrebe članka, ali je odustala. “Osjećala sam da bih prešla granicu pristanka. Sigurna sam da on to ne bi želio”, napisala je. “Želim sačuvati svoja sjećanja na njega. Bojim se da bi ih AI mogao zamutiti nečim lažnim.”
Dodatnu zabrinutost unosi i nepouzdanost same tehnologije. AI modeli poznati su po “haluciniranju” ili izmišljanju informacija. Što ako AI replika oca kaže sinu da ga nikada nije volio? Ili, u ekstremnom slučaju, potakne korisnika na autodestruktivno ponašanje? Takav scenarij nije znanstvena fantastika; 2023. godine muškarac u Velikoj Britaniji pokušao je atentat na kraljicu nakon što ga je na to, kako tvrdi, poticala njegova AI djevojka.
Tržište tuge: Kad kapitalizam susretne vječnost
Gdje postoji ljudska potreba, tu je i tržište. “Procesi brige za mrtve i prakse postizanja besmrtnosti po prvi su put u potpunosti integrirani u kapitalističko tržište”, ističe Katarzyna Nowaczyk-Basinska sa Sveučilišta u Cambridgeu. Usluge nisu jeftine. Stvaranje AI glasa u tvrtki Eternos košta oko 14.000 €, dok se mjesečne pretplate za aplikacije poput HereAfter AI kreću od nekoliko do desetak eura.
Što se događa kada tvrtka koja čuva vašu digitalnu vječnost propadne? StoryFile je nedavno podnio zahtjev za stečaj, ostavljajući obitelji u neizvjesnosti oko pristupa podacima svojih voljenih. Komercijalizacija tuge otvara vrata eksploataciji ljudi u njihovim najranjivijim trenucima.
Na kraju, odluka ostaje duboko osobna. Za Sati, animirana slika Joséa bila je trenutak čiste, nepatvorene radosti. Za suprugu Michaela Bommera, Anett, ideja je još uvijek strana; kaže da će vjerojatnije, barem u početku, utjehu tražiti grleći suprugov stari džemper. Tehnologija nam nudi primamljivu iluziju pobjede nad smrću, ali istovremeno postavlja temeljno pitanje: leži li naša humanost upravo u sposobnosti da tugujemo, sjećamo se i, na kraju, pustimo? Odgovor na to pitanje možda ne leži u kodu, već u srcu svakog od nas.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Vlada više neće određivati cijenu goriva, u Đakovu ukradeno 17 janjaca, a Indijci izbacili poljubac iz Supermana