Najnovije tromjesečno izvješće tržišnih analitičara UniCreditova Investment Institutea otkriva kako su gospodarski izgledi srednjoistočne Europe sve ovisniji o domaćoj potražnji, s obzirom na to da trgovinske napetosti i slabost europskog automobilskog sektora opterećuju inozemnu potražnju. Nadalje, UniCredit očekuje da će rast BDP-a u regiji srednjoistočne Europe koja je dio Europske unije porasti s dva posto iz 2024. godine na 2,2 posto 2025. godine, odnosno na 2,5 posto 2026. godine.
EU fondovi u fokusu
Izvješće za drugo tromjesečje 2025. godine “Upravljanje carinskim izazovima” (Navigating the Tariff Tide) ističe kako su potrošnja kućanstava i ulaganja financirana sredstvima iz EU fondova glavni stupovi gospodarske otpornosti u regiji srednjoistočne Europe. Ograničena ponuda tržišta rada s relativno niskim stopama nezaposlenosti podržavaju rast realnih plaća, a time i potrošnju. Istodobno, neizvjesnost oko američkih carina i rizik od fiskalnog odstupanja (u nekim zemljama) i dalje su izazovi za makroekonomsku stabilnost.
“U razdoblju u kojem trgovinske napetosti i slaba globalna potražnja stvaraju teškoće primjećujemo da se gospodarstva srednjoistočne Europe prilagođavaju prebacivanjem svojih pokretača rasta na unutarnju potražnju”, izjavio je stariji ekonomist UniCredita za regiju srednjoistočne Europe i jedan od glavnih autora poglavlja o srednjoistočnoj Europi Mauro Giorgio Marrano. “Taj je pomak potaknut snažnim rastom realnih plaća i ubrzanim isplatama iz EU-ova Mehanizma za oporavak i otpornost”, zaključio je.
“Zemlje koje usklade reforme s rokovima za isplatu sredstava iz EU fondova najbolje će proći”, dodala je Eszter Gárgyán, FX strateg za regiju srednjoistočne Europe i koautorica izvješća.
“Hrvatsko gospodarstvo vjerojatno će usporiti snažan tempo iz prethodnih nekoliko godina. Međutim, rast zaposlenosti, realnog dohotka i snažna apsorpcija sredstava dodijeljenih iz Mehanizma za oporavak i otpornost i dalje će podržavati solidnu stopu rasta od oko tri posto u srednjoročnom razdoblju unatoč mnogim izazovima, posebno onima iz vanjskog okruženja”, naglašava Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke.
U izvješću stoji kako bi se uporaba EU-ova Mehanizma za oporavak i otpornost trebala povećati u većini zemalja, osim u Mađarskoj. Za Hrvatsku se očekuje da će iz spomenutog mehanizma u ovoj i idućoj godini povući oko 5,5 milijardi eura. Apsolutni rekorder u ovom kontekstu je Poljska koja će u ovoj i idućoj godini “povući” čak 33,4 milijarde eura. Ispred Hrvatske u isplatama je u ovom razdoblju još samo Rumunjska koja će u 2025. i 2026. ukupno poveći oko 6,6 milijardi eura.
Izvješće donosi nekoliko ključnih naglasaka kako za hrvatsko gospodarstvo, tako i za gospodarstvo šire regije koje pokriva UniCredit. Model rasta prebacuje se na unutarnju potražnju: inozemna potražnja, osobito u sektorima poput automobilske i farmaceutske industrije, oslabljena je američkim carinama. Međutim, domaća potrošnja i dalje je snažna, a pogoduju joj ograničena ponuda tržišta rada i konvergencija plaća. Prosječni rast realnih plaća u srednjoistočnoj Europi najvjerojatnije će se približiti brojki od četiri posto 2025. godine, a usporiti na 3,3 posto u 2026. godini, s obzirom na to da će izborni ciklusi u regiji pridonijeti rastu plaća u razdoblju od 2024. do 2025. godine. U nekim će zemljama izborni ciklusi i povećanja minimalnih plaća dodatno utjecati na dinamiku plaća. Očekuje se kako će fiksna ulaganja porasti tijekom 2026. godine uz pomoć EU fondova i nižih kamatnih stopa.
Oprezno rezanje kamata
U vezi s praćenjem fiskalnih i političkih rizika, Rumunjska, Poljska, Mađarska i Slovačka suočene su sa sve većim pritiskom da provedu fiskalne prilagodbe. Svakako valja istaknuti Rumunjsku, koja riskira sniženje kreditnog rejtinga bez jasnog parlamentarnog opredjeljenja za konsolidaciju javnih financija.
Glede inflacije i monetarne politike, analitičari naglašavaju kako se inflacija u zemljama poput Češke i Srbije približava ciljanoj stopi, dok u drugim zemljama povećanja poreza i nadzori cijena kompliciraju situaciju. Što se pak trendova u monetarnoj politici tiče, UniCredit predviđa oprezno snižavanje kamata u iznosu od 25 do 50 baznih bodova na odabranim tržištima tijekom 2025. godine, s ograničenim prostorom za daljnje ublažavanje monetarne politike tijekom 2026. godine.