NAPUŠTENA i oronula, vila Hütter sasvim teško da ima budućnost. Ovo imanje u samom centru Podsuseda više se ne nalazi ni na kojem programu niti planu obnove, a vlasnički odnosi nisu do kraja razrješeni već desetljećima. Kako danas izgleda, provjerili smo odlaskom na lokaciju.
No, za početak recimo nešto o vili i kvartu u kojem se nalazi. Ovaj rubni zagrebački kvart inače se nazivao hrvatskim Grinzigom, a imanja su bila zanimljiva brojnim hrvatskim vlastelinima, pa čak i dva hrvatska bana – Josipu Jelačiću i Matku Laginji – koji su tamo imali svoja imanja.
Zapisi navode kako je ovo konkretno imanje sagrađeno oko 1910., u periodu nakon velikog buma gradnje ljetnikovca od 1880-ih pa do početka 20. stoljeća. Ljetnikovci su se gradili još do Drugog svjetskog rata, no nakon toga gradnja je stala.
Prvo je bila ljetnikovac
Radi se o vili koju je barun Gejza Rauch, brat bana Pavla Raucha, izgradio za upravitelja svog imanja Tucića. Zato i imanje isprva nosi naziv ljetnikovac Tucić, da bi kasnije postala vila Hütter, prema pravniku koji ju je kasnije posjedovao.
Teško je zamisliti da je ovakvo imanje nekoć imalo i ružičnjak, pa i bazen s ribama, no zapisi navode da je to doista bilo tako. Prekrasan perivoj prije je predstavljao ulaz na imanje, a kovana ograda okruživala je područje. Do same vile uspinjalo se polukružnim stepenicama koje tamo stoje i danas, no u gotovo raspadnom stanju.
Nakon Drugog svjetskog rata imanje je bilo nacionalizirano, pa se i ljetnikovac pretvorio u ambulantu. Sve do druge polovice 80-ih, kada se u konačnici odustalo i od toga, pa i ljetnikovac otad propada.
Požar uništio ono malo što je tamo bilo
U ovoj vili još je u požaru 2011. preminuo jedan beskućnik, a buktinja koja je zahvatila krovište dotukla je i ono malo što je još držalo objekt na životu. Danas je to potpuna ruina, unutra se može samo prolaskom kroz granje i žbunje, a ne preporuča se ni to jer je svaki korak unutra potencijalna opasnost.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Jedino što danas ovaj objekt drži podalje od kompletnog urušavanja su željezne konstrukcije koje se mogu sasvim jasno vidjeti zbog ogoljenih zidova. Ono što je imanje nekoć bilo može se nazrijeti tek u jednoj prostoriji, gdje su i dalje bijele pločice s kockastim zlatno-bijelim rubom.
Udruga “Stari grad” Podsused još je 2016. tražila prenamjenu zone D2 u D, kako bi imanje moglo biti pretvoreno u potencijalni muzej ili slično, no i dalje se ništa po tom pitanju nije promijenilo.
Vlasnik nije Grad Zagreb
Ono što trenutno predstavlja najveći problem, čini se, su vlasnički odnosi.
Iako se ovo imanje smatralo vlasništvom Grada Zagreba, spominje se kako su zapravo vlasnici privatne osobe, njih četvero, od kojih dvoje živi u inozemstvu, pa se postavlja pitanje kako će ovaj problem uopće moći biti riješen.
Ipak, Grad Zagreb odradio je krčenje i čišćenje ove vile, i to platio 18.205 eura, bez PDV-a. Najviše je novaca otišlo na rušenje i odvoz stabala, a volonteri su pomogli u raskrčavanju dijelova koji su bili u potpunosti obrasli.
Iako Možemo! u svom programu najavljuje čišćenje i redovno održavanje Starog grada Podsuseda, rješavanje problema vile Hütter se ne spominje.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.