Ministri obrane zemalja članica NATO-a su na svom samitu u Bruxellesu, u sjeni vojne prijetnje Rusije, donijeli odluku o ogromnom povećanju borbene spremnosti. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte govori o “ambicioznim” planovima koji predstavljaju “ogroman skok prema naprijed”.
Ciljevi, koje NATO postavlja svake četiri godine, uključuju i mogući dogovor oko godišnjih izdvajanja članica za obrambene svrhe. “Mi smo vrlo blizu dogovora oko pet posto”, rekao je ministar obrane SAD-a Pete Hegseth nakon sastanka na vrhu u Bruxellesu, prenosi Deutsche Welle.
I pred Njemačkom stoje veliki izazovi, posebice kada je u pitanju povećanje broja vojnika Bundeswehra i s tim povezanih promjena oko vojne obveze, a o toj su temi i njemački mediji posvetili mnogo pozornosti.
Glava u pijesku
Dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) govori o pritisku na njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa (Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD) koji je primoran brzo riješiti problem manjka od oko 60 tisuća vojnika godišnje. “Ako Bundeswehr želi povećati broj vojnika na gotovo četvrt milijuna, i to prije nego Pistorius ode u mirovinu, mora se odmah započeti s reformom i prestrukturiranjem sustava vojne obveze u Njemačkoj. Aktualni sustav novačenja je jedino dobar za daleku budućnost, koju Putin sigurno neće čekati ako mu padne na pamet da obrambenu volju NATO-a stavi na kušnju”, piše FAZ.
Hessische Allgemeine ukazuje na to da Pistorius mora hitno pronaći načina za temeljnu reformu sustava vojne obveze. “Računati na to da će se, unatoč konstantnom smanjenju broja vojnika, u nekom trenutku dovoljno dragovoljaca prijaviti u vojnu službu, ne znači ništa drugo nego guranje glave u pijesak i protivljenje djelovanju unatoč opasnosti koja je na horizontu”, piše Hessische Allgemeine.
Peto posto je Trumpov fetiš
Dnevnik Kieler Nachrichten ukazuje na to da će postizanje cilja izdvajanja pet posto BND-a za obranu posebno biti skupo za gospodarsku silu Njemačku. “Sigurnost ima svoju cijenu, no tko će to platiti? U Njemačkoj je u svakom slučaju ovo pitanje još bez odgovora”, zaključuje Kieler Nachrichten i ukazuje na ostale partnere unutar Europe koji su već reagirali, između ostalog podizanjem poreza za koncerne i za one s najvišim primanjima.
“Tko najviše profitira od stabilnih prilika, taj bi trebao i najviše izdvojiti”, zaključuje dnevnik sa sjevera Njemačke koji govori o iznosu većem od 200 milijardi eura godišnje koji će Njemačka trebati. No kako se zaključuje, u slučaju nepripremljenosti, ruski napad bi uzrokovao još znatno više troškove.
Dnevnik Lausitzer Rundschau kritizira fiksiranje na brojke vezane uz izdvajanja za obranu. “Na papiru ispunjena kvota ne govori ništa o stvarnim vojnim sposobnostima. Ono što je važno je podići razinu vojne sposobnosti. Pet posto je samo želja američkog predsjednika”, zaključuje ovaj dnevnik s istoka Njemačke.