Zagrebačka policija objavila je nova, hitna upozorenja za građane uslijed primjetnog porasta raznolikih oblika prevara, zabilježenih 11. i 12. kolovoza 2025. godine. Glavna meta prevaranata su pojedinci u Zagrebu i neposrednoj okolici, a kriminalci pritom primjenjuju sve sofisticiranije i perfidnije metode kako bi ostvarili svoje protupravne ciljeve.
Među najnovijim oblicima prevara posebno se ističe takozvani scenarij "lažnog liječnika". Nepoznate osobe telefonskim putem lažno se predstavljaju kao liječnici iz zagrebačkih kliničkih bolničkih centara. Tijekom uznemirujućih poziva, žrtvama se lažno tvrdi da je njihovo dijete doživjelo teške ozljede u prometnoj nesreći te da je hitno potrebno uplatiti novac za neodgodivo medicinsko liječenje. Prevaranti potom upućuju žrtve da donesu gotovinski iznos na određenu javnu lokaciju u Zagrebu, vješto iskorištavajući strah i zabrinutost roditelja.
Nadalje, policija bilježi i značajan porast online te romantičnih prevara. Počinitelji stupaju u kontakt s građanima putem internetskih platformi, uključujući stranice za upoznavanje i društvene mreže, gdje lažno iskazuju romantični interes. Nakon što steknu povjerenje žrtve, počinju tražiti novac, darove ili osjetljive podatke o bankovnim karticama. Nerijetko zahtijevaju i osobne fotografije ili videozapise, što dodatno kompromitira žrtve.
Poseban naglasak stavljen je i na "smishing" – vrstu SMS phishinga. Građanima se šalju lažne SMS poruke koje ih obavještavaju o navodnim prometnim prekršajima te ih upućuju na zlonamjerne poveznice. Klikom na te poveznice, korisnici su potaknuti na unos osobnih i financijskih podataka, što prevarantima omogućuje pristup njihovim bankovnim računima. Zagrebačka policija kategorički naglašava da nikada ne šalje SMS poruke za manje prekršaje, poput nepropisnog parkiranja, što je ključna informacija za građane kako bi prepoznali ovu vrstu prijevare.
Treća metoda koja je u porastu su prevare "od vrata do vrata". Prevaranti sve češće posjećuju domove građana, lažno se predstavljajući kao profesionalci poput liječnika, bankara, policajaca, zdravstvenih radnika ili masera. Na taj način obmanjuju, posebno starije građane, navodeći ih da ih puste u svoj dom ili da im predaju novac pod lažnim izlikama. Starije osobe često su meta zbog svoje dobi, lakovjernosti i činjenice da nerijetko žive same.
Prevaranti koriste različite komunikacijske kanale, uključujući telefonske pozive, obmanjujuće SMS poruke sa zlonamjernim poveznicama te platforme društvenih medija. Krajnji cilj ovih kriminalnih radnji jest pribaviti podatke o bankovnim karticama, steći daljinski pristup mobilnom ili internetskom bankarstvu, ili prisiliti žrtve na direktan transfer sredstava, koja se potom često prebacuju na bankovne račune u inozemnim ‘trećim zemljama’.
Policija apelira na građane da budu iznimno oprezni te da provjeravaju identitet osoba koje ih kontaktiraju, posebno kada je riječ o novčanim transakcijama ili davanju osobnih podataka.