BBC U ANALITIČKOM tekstu svog urednika za Bliski istok Raffija Berga objašnjava pozadinu pitanja koje je u središtu aktualnih tenzija između Irana, Izraela i Zapada – zašto neke zemlje smiju imati nuklearno oružje, a druge ne.
Tko smije imati nuklearno oružje?
Prema međunarodnom sporazumu iz 1968. godine, poznatom kao Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NPT), službeno pravo na posjedovanje nuklearnog naoružanja imaju samo pet država: SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska. Osim njih, Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja također imaju nuklearno oružje, iako nisu potpisnice NPT-a ili su iz njega naknadno istupile. Izrael se široko smatra državom koja također posjeduje nuklearno oružje, no službeno to nikad nije priznao ni zanijekao.
NPT predviđa da države mogu razvijati civilni nuklearni program, ali strogo zabranjuje širenje vojnog nuklearnog kapaciteta izvan pet priznatih nuklearnih sila. Većina država članica UN-a, uključujući Iran, potpisale su taj sporazum i time se obvezale da neće razvijati ili nabavljati nuklearno oružje.
Zašto Izrael smije, a Iran ne?
Izrael, zajedno s Indijom, Pakistanom i Južnim Sudanom, nije potpisao NPT. Time je izbjegao zakonsku obvezu razotkrivanja svog nuklearnog programa i dopuštanja međunarodnih inspekcija. Izrael provodi politiku nuklearne dvosmislenosti, smatrajući da je strateški korisno ne potvrđivati niti poricati posjedovanje nuklearnog oružja.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zbog toga Iran, arapske zemlje i brojne druge države već godinama pozivaju na pritisak prema Izraelu da otvori svoje objekte međunarodnoj kontroli i razmotri nuklearno razoružanje, tvrdeći da je izraelski nuklearni kapacitet izvor nestabilnosti i prijetnja sigurnosti regije.
Što je s Iranom?
Iran uporno tvrdi da ne želi razviti nuklearno oružje te da je njegov program isključivo civilne prirode. No, mnoge zemlje sumnjaju u iskrenost te tvrdnje, osobito nakon što je 2002. godine otkriven tajni iranski nuklearni program, što je bilo kršenje NPT-a. Otkriće je izazvalo dugotrajnu krizu i dovelo do međunarodnih sankcija, pregovora te konačno i nuklearnog sporazuma iz 2015., iz kojeg su SAD kasnije jednostrano istupile.
Nedavna eskalacija sukoba Izraela i Irana dodatno je povećala zabrinutost zbog potencijalne militarizacije iranskog nuklearnog programa, iako Iran i dalje inzistira da nema ambiciju razviti bombe.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.