AKO VOLITE ostati budni do kasno i vikendom nadoknaditi san, moguće je da patite od tzv. socijalnog jet laga, pojave koja objašnjava zašto se ponedjeljkom često osjećamo umornije nego petkom, iako smo spavali dulje.
Socijalni jet lag nastaje kada se naš unutarnji biološki sat, koji određuje kada osjećamo pospanost i budnost, razilazi s društvenim obvezama poput radnog vremena ili školskog rasporeda. Našim unutarnjim ritmovima upravlja dio mozga koji je vrlo osjetljiv na svjetlost, pa je svaka promjena sna snažan signal.
Kada primjerice petkom i subotom idemo na spavanje kasnije i ujutro ostajemo dulje u krevetu, mozak zbunjujemo kao da smo otputovali u drugu vremensku zonu. “Tijelo zapravo tjerate u drugu vremensku zonu”, objašnjava dr. Raj Dasgupta, specijalist za spavanje. Situaciju dodatno pogoršava izloženost plavom svjetlu s ekrana koje ometa proizvodnju melatonina, hormona važnog za uspavljivanje.
Tko je najviše pogođen i kakve su posljedice?
Osobe koje prirodno vole kasnije ići na spavanje, takozvane noćne ptice, najčešće su podložne ovom fenomenu. Budući da su društveni ritmovi (škola, posao) prilagođeni jutarnjim tipovima (ševama), sove su stalno prisiljene prilagođavati se tempu koji njihovo tijelo ne prati prirodno.
Već i pomak ritma spavanja za sat ili dva može uzrokovati umor, manjak koncentracije, loše raspoloženje i teškoće sa spavanjem u nedjelju navečer, što potom stvara niz negativnih posljedica tijekom cijelog tjedna.
Dugoročno, posljedice mogu biti ozbiljne. Studije pokazuju da je neusklađenost između unutarnjeg sata i društvenih obveza povezana s depresijom, anksioznošću, metaboličkim poremećajima, povišenim tlakom i srčanim bolestima. Jedno istraživanje iz Ujedinjenog Kraljevstva provedeno na više od 85.000 ljudi ukazalo je i na povezanost s poremećajem crijevne mikroflore i upalnim stanjima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kako spriječiti iscrpljenost ponedjeljkom?
Najbolji način borbe protiv socijalnog jet laga jest redovitost. Stručnjaci savjetuju da pokušamo zadržati što sličniji ritam spavanja i tijekom vikenda, uz maksimalno odstupanje od jednog sata. Ključno je i usvojiti zdrave navike koje podržavaju prirodni ritam tijela.
Nakon buđenja dobro je odmah izložiti se prirodnom svjetlu jer ono pomaže tijelu da shvati da je dan počeo. U večernjim satima važno je izbjegavati ekrane i jako svjetlo, barem sat vremena prije spavanja, te stvoriti rutinu koja umiruje (poput čitanja, laganog istezanja ili toplog tuša).
Tjelovježba ujutro ili tijekom dana može također pomoći, ali nije preporučljiva neposredno prije spavanja. Izbjegavanje kofeina nakon 14 sati, kao i alkohola i teških obroka navečer, dodatno poboljšava kvalitetu sna.
Dosljednim ritmom i zdravim navikama možemo pomoći svome tijelu da lakše ulazi u novi tjedan, i time konačno prekinuti ciklus kroničnog umora ponedjeljkom.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.