Ako se utvrdi da je građevinska inspekcija utemeljeno proglasila mobilne kućice s trijemom i nadstrešnicama građevinama jer su priključene na struju, vodu i kanalizaciju te su tako čvrsto vezane za tlo, većina kampova u Hrvatskoj morat će zatvoriti dobar dio svojih parcela na kojima su postavili ovakve kućice.
Na to upozoravaju iz kamperskog sektora, pozivajući se na zakone i pravilnike koji mobilnu kućicu ne smatraju građevinom, ali pod određenim uvjetima.
ŠTO JE MOBILNA KUĆICA?
Sve je počelo u kampu Jazine na Murteru, jednom od najstarijih kampova na Jadranu, gdje je građevinska inspekcija utvrdila nepravilnosti u gradnji. Prema odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, kampiranje je definirano kao boravak pod šatorom, u kamp-kućici, kamp-prikolici, pokretnoj kućici (mobile home), autodomu (kamper) i drugoj odgovarajućoj opremi za smještaj na otvorenom prostoru u vrstama ugostiteljskih objekata iz skupine ‘Kampovi‘ i u kampovima u domaćinstvu i na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
Građevina je po definiciji zakona o gradnji s tlom povezan sklop koji je nastao građenjem. Prema toj definiciji, mobilna kućica nije građevina ako se radi o mobilnoj kućici na kotačima ili npr. sklopivom mobilnom objektu koji je samoodrživ te nisu trajno povezani s tlom i nemaju priključak na vodu, struju itd. No, ako tzv. mobilna kućica nije samoodrživa već je povezana s tlom i priključcima, nije li ona ipak građevina?
Pravi kampisti godinama se bore upravo protiv postavljanja mobilnih kućica u kampove jer oni time gube svoju osnovnu svrhu, a to je uživanje u prirodi koju nakon kampiranja ostavljaju jednakom kakvom su je i zatekli. No, cijene noćenja u mobilnim kućicama dostigle su cijene noćenja u dobrim apartmanima, pa je prosjek jeftinijih u jednom od kampova na, primjerice, Pelješcu oko 150 eura. U nekim mobilnim kućicama s naše strane Jadrana noćenja dosežu cijene i preko 700 eura. Jasno je stoga zašto kampovi imaju sve više mobilnih kućica, a sve manje klasičnih parcela za kampiranje u šatorima ili kamp prikolicama jer odgovor na sva takva pitanja uvijek je – novac.
STVARNI KAMPISTI IH NE ŽELE
O tome smo popričali s dugogodišnjim kampistom koji je ujedno i tajnik Udruge kampista Hrvatske. Dario Maroši ističe da mobilne kućice ‘nisu kampiranje‘ i, po njegovu mišljenju, sve bi ih trebalo izbaciti iz kampova.
– To je mišljenje svih stvarnih kampista, da bi mobilne kućice u kampovima trebalo zabraniti – istaknuo je.
– Ako pitate vlasnike kampova, oni će vam reći da žele samo mobilne kućice jer donose više novaca. To ustvari nije kampiranje, nego apartmanizacija kampova. Time su kampovi izgubili svoju svrhu jer su vlasnici kampova na prostoru gdje nije dozvoljena gradnja postavili objekte. Kampiste izbacuju iz kampova i postavljaju mobilne kućice koje ustvari ne spadaju u kampove. Zauzimaju parcele koje su predviđene za šatore i kampere jer ih popunjavaju s tim kućicama. Borimo se protiv toga, ali vlasnici kampova su toliko jaki i uspijevaju zaobići zakon te postaviti te kućice. Ne bih ulazio točno u zakonsku definiciju, vode ih kao ‘mobilne‘, ali te su kućice postavljene na temelje i spojene na vodu, plin, struju i kanalizaciju, tako da u biti nisu mobilni objekti. Očito im se gleda kroz prste i u nekoj su ‘sivoj zoni‘, čim gotovo svi kampovi to rade – istaknuo je Dario Maroši. – Većina kampova ima te kućice i potjerali su kampiste iz najboljih dijelova kampa u neke ‘zapećke‘, te smanjili broj parcela za pravo kampiranje. Postavljaju se kućice s bazenima uz more, što je totalno nelogično – opisao je.
‘NE VIDIM RAZLOG‘
Vlasnik kampa koji je želio ostati anoniman, a u čijem kampu dobar dio terena zauzimaju upravo mobilne kućice, rekao nam je da godinama posluje s dozvolama te da ne vidi nijedan razlog da se mobilne kućice tumače kao građevinski objekti, iako su, kako i sam priznaje, priključene na infrastrukturu.
– Naši gosti traže ovakvu vrstu smještaja i zato smo tu ponudu kroz godine i širili. Imam sve papire, ne vidim razlog da mi građevinska inspekcija ‘upadne‘ i odjednom zabrani sve ono što godinama radim po zakonu – rekao je.
U našoj županiji najveći broj kampova broji Općina Orebić na Pelješcu, a dolasci i noćenja u kampove svake godine bilježe porast.