Zagazili smo u još jedno ljeto s uvijek istim pitanjima. Hoće li ovo biti toplije od prošlogodišnjeg, koliko će biti toplinskih valova? Koliko će potrajati sušno razdoblje i trebamo li se bojati intenzivnih grmljavinskih epizoda s bujičnim poplavama. Odgovore doznajemo od glavnog ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda dr. sc. Ivana Güttlera koji je ovih dana na krajnjem jugu obišao ključne postaje nacionalne meteorološke mreže i susreo se s motriteljima. U fokusu obilaska bile su glavne meteorološke postaje (GMP) u Pločama i Dubrovniku, Meteorološko-radarski centar (MRC) Uljenje na Pelješcu te postaja za trajno praćenje kvalitete zraka u Opuzenu.
Primjećujete li da su posljednjih ljeta toplinski valovi češći nego inače i što je tome razlog?
Kao i u ostatku Europe i svijeta, i u Hrvatskoj – osobito na području Sredozemlja – bilježi se porast broja i intenziteta toplinskih valova. Na primjer, na lokaciji Glavne meteorološke postaje Dubrovnik broj dana s maksimalnom temperaturom zraka od 25 stupnjeva Celzija i više u prosjeku raste za pet do sedam dana svakih deset godina. Taj je trend izravna posljedica globalnog zagrijavanja uzrokovanog sve većim koncentracijama i emisijama stakleničkih plinova, koje, nažalost, i dalje ne pokazuju znakove smanjenja.
Je li i naš grad na meti ‘superćelija’ i u kojim okolnostima? Dojam je da su oluje jakog intenziteta češće nego ranijih godina?
Superćelije su prirodna pojava konvektivnih oluja koja se može javiti u bilo kojem dijelu Hrvatske. Za razliku od običnih ćelija, superćelije karakterizira dulje trajanje, intenzivniji vjetar i oborina, a ono što ih posebno izdvaja jest komponenta rotacije zraka i oblačne mase unutar same ćelije. Dok su toplinski valovi posljednjih godina sve češći i intenzivniji, promjene u karakteristikama ćelija i superćelija za sada su ograničenog opsega. No, s porastom temperature zraka povećava se i količina vlage u atmosferi – za svaki stupanj toplija atmosfera može sadržavati do 7 posto više vodene pare, što znači i do 3 posto intenzivnije oborinske događaje.
Bi li i ovog ljeta temperature mora mogle dosegnuti 30 stupnjeva?
Tek smo na početku ljeta i zasad još nema ekstremno visokih temperatura mora. No kako sezona odmiče, u praćenju takvih ekstrema veliku ulogu imat će meteorološko – oceanografska plutača kod Molunta – jedna od ukupno pet usidrenih na otvorenom moru u sklopu projekta METMONIC. Uz nju, na području Dubrovačko-neretvanske županije predviđene su još četiri lokacije za postavljanje plutača s osjetnicima za mjerenje temperature mora. Dokumentacija i lokacijske dozvole već su ishođene, a trenutačno je u tijeku postupak dodjele koncesije, koji vodi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Paralelno s time, ugovoreni su radovi na sidrenju i u izradi su sidrene linije. Kada se ugovori još i stručni nadzor, plutače će biti spremne za postavljanje.
Može li se fenomen fenske bure povezati s dubrovačkim krajem? Može li nam reći malo više o toj pojavi?
Pojam fenske bure najčešće se koristi za anticiklonalnu buru koja puše u stabilnim ljetnim uvjetima. Pojednostavljeno rečeno, kad bura puše, zrak se spušta niz obalne planine, pri tome se zagrijava i postaje suši. Fen vjetar javlja se na svim kontinentima, a riječ dolazi od alpskog Föhn vjetra. Na dubrovačkom području fenska bura ima svoje specifičnosti. U ljetno vrijeme može toliko zagrijati zrak da se temperatura ne spušta ispod 29 ili 30 Celzija tijekom cijele noći. Dogodi se i da kasno navečer naglo zapuše pa usred noći imamo skok u temperaturi. Srećom, u danima pred nama nećemo imati baš takav ekstreman fenski efekt bure.
Dubrovnik se sve češće susreće s poplavama, neki to povezuju s betonizacijom i sve manje zemljanog tla koje upija ‘viškove’ kišnice…
Ljudski utjecaj na okoliš ne vidi se samo kroz promjene u atmosferi, nego i kroz način na koji djelujemo na podlogu i prostor oko sebe. Upravo zato nužna je snažnija suradnja lokalnih zajednica i znanstvene zajednice – kako bi se zajednički planiralo održivo korištenje prostora i što bolje prilagodilo klimatskim promjenama. Na dubrovačkom području, primjerice, ukupna količina ljetnih oborina smanjuje se za 10 do 15 posto po desetljeću. Ipak, iako su ljeta sve sušnija, ta suha razdoblja mogu biti prekinuta s intenzivnijim olujnim događajima.
U veljači je u okviru projekta METMONIC završena najopsežnija modernizacija meteorološke motriteljske mreže u povijesti Hrvatske. Što je sve obuhvatila i kakve će biti prednosti?
Modernizacija, ukupno vrijedna 45 milijuna eura, uključivala je instalaciju šest novih meteoroloških radara – od čega tri na Jadranu – te modernizaciju 397 automatskih prizemnih meteoroloških postaja diljem zemlje. Usto su uspostavljene i dvije visinske postaje te mreža od pet meteorološko – oceanografijskih plutača za praćenje stanja atmosfere i mora na otvorenom Jadranu.
Na području Dubrovačko – neretvanske županija modernizacija kroz projekt METMONIC značajno je unaprijedila glavnu meteorološku postaju Dubrovnik, koja je sada jedna od najsuvremenije opremljenih meteoroloških postaja u Hrvatskoj. Osim uloge glavne meteorološke postaje, Dubrovnik je i visinska daljinska postaja s vjetrenim presječnikom (wind profilerom) koji mjeri brzinu i smjer vjetra u atmosferi i do 7 kilometara visine. Lokacija također uključuje i postaju za trajno praćenje kvalitete zraka, uspostavljenu projektom AIRQ – Proširenje i modernizacija državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka, gdje se kontinuirano prate dušikovi oksidi, ozon te lebdeće čestice PM10 i PM2,5.