U posljednjih nekoliko godina, stanovnici brojnih dalmatinskih gradova i sela sve češće primjećuju brzo rastuće, neugledno stablo uz ceste, kuće, zapuštene vrtove i čak među kamenjarima. Riječ je o pajasenu (Ailanthus altissima), poznatom i kao božje drvo, koji se iz ukrasnih vrtova proširio u gotovo sve kutke Dalmacije – i predstavlja ozbiljnu ekološku prijetnju.
Ova azijska biljka, dovedena u Europu u 18. stoljeću kao ukrasno stablo zbog brzog rasta i otpornosti, danas je postala jedna od najinvazivnijih vrsta u mediteranskom pojasu. Pajasen se širi iznimnom brzinom – ne samo sjemenom koje vjetar raznosi na velike udaljenosti, već i izdancima iz svog snažnog korijenja, često duboko pod zemljom.
Raste doslovno iz betona. Prošle godine smo ga rušili ispod zida, a sad se vratio s još više mladica, komentiraju stanovnici Stona.
Ekološka bomba
Stručnjaci za zaštitu prirode upozoravaju da pajasen narušava bioraznolikost, jer svojim kemijskim spojevima u tlu potiskuje rast drugih biljaka. Njegov gusti sklop krošnje i agresivni korijen sprječavaju prirodnu obnovu autohtonih šuma i mediteranske makije. Istovremeno, brojni kukci i ptice izbjegavaju područja pod pajasenom jer ne nudi odgovarajuće uvjete za život.
„Pajasen je doslovno biljni okupator – osvaja prostor, izbacuje domaće vrste, a sam ne nudi ekološku vrijednost“, navodi biologinja iz Zadra.
Osim prirode, pajasen šteti i urbanim sredinama. Njegov snažan korijen može oštetiti temelje zgrada, ceste i kanalizaciju. Često se probija kroz pukotine na pločnicima, zidovima i cestovnim škarpama, što stvara dodatne troškove za održavanje infrastrukture.
Nije zanemariv ni utjecaj na zdravlje – u doba cvatnje, biljka može izazvati alergijske reakcije kod osjetljivih osoba, dok neugodan miris listova i cvjetova mnogi opisuju kao „mučan i težak“.
Teško ga se riješiti
Uklanjanje pajasena nije jednostavno. Redovito rezanje potiče njegovu regeneraciju, često s još većom žestinom. Stručnjaci preporučuju kombinaciju mehaničkog uklanjanja i ciljanih kemijskih tretmana, ali upozoravaju da su to dugoročni i skupi procesi.
-Ako se sada ne uhvatimo u koštac s problemom, pajasen bi mogao postati glavna biljka u urbanim i prirodnim krajolicima Dalmacije, upozoravaju iz Hrvatskog šumarskog instituta.
Kao i kod svih invazivnih vrsta, prevencija je ključna. Potrebno je zaustaviti širenje pajasena na nova područja, posebno kroz neodgovorno zbrinjavanje biljnih ostataka. Stručnjaci pozivaju lokalne vlasti na bolju koordinaciju komunalnih službi, a građane na prepoznavanje i prijavljivanje ove vrste.
Dalmacija, s bogatom florom i specifičnim mediteranskim krajobrazom, stoji pred izazovom – izbor je između sustavne borbe sada ili suočavanja s posljedicama ekološke dominacije jednog nepozvanog gosta.
Na ekološkoj razini, pajasen istiskuje domaće vrste, mijenja kemizam tla i stvara monokulturne šikare koje nisu pogodne za život brojnih životinjskih i biljnih vrsta. Upravo zbog toga sve više institucija aktivno radi na njegovom suzbijanju.
Prevencija i edukacija
U tom kontekstu, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije sudjeluje u europskom projektu LIFE CONTRA Ailanthus (Establishing control of invasive alien species Ailanthus altissima in Croatia). U sklopu projekta, 1. srpnja 2025. održan je online partnerski sastanak na kojem se raspravljalo o završnim aktivnostima uklanjanja ove invazivne vrste, posjetu monitora projekta, kao i pripremi radionica i prezentacija.
Projektom je planirano uspostavljanje kontrole nad pajasenom u dva ključna područja ekološke mreže Natura 2000 – mediteranskoj regiji i gradovima s povijesnom jezgrom. Javna ustanova iz Dubrovačko-neretvanske županije provodi aktivnosti na području HR2001364 – Jugoistočni dio Pelješca, uključujući i posebno osjetljiva područja kulturne baštine Ston i Mali Ston.
Osim nje, partneri u projektu su i Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije (glavni nositelj projekta), Nacionalni park Krka te tvrtka Vrtlar d.o.o. iz Splita. Projekt se financira kroz Program LIFE, instrument Europske unije za zaštitu prirode i klime, s ukupnom vrijednošću od 2.591.937,00 €, od čega aktivnosti Javne ustanove iznose 251.181,00 €. Projekt se sufinancira sredstvima EU (60 %) i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (17,62 %), a traje do 31. prosinca 2025. godine.
Na sastanku su projektni partneri analizirali učinkovitost različitih metoda uklanjanja, uključujući alternativne, neinvazivne pristupe. U planu su dodatne radionice za lokalne dionike te javne prezentacije kako bi se podigla svijest o opasnostima koje pajasen predstavlja.
Stručnjaci ističu da borba protiv ove invazivne vrste zahtjeva sustavan, koordiniran i dugoročan pristup. U suprotnom, prijeti opasnost da pajasen preuzme ne samo prirodna staništa, već i simbole dalmatinske kulturne i povijesne baštine.