Dosadašnji šibenski gradonačelnik Željku Burić u drugom krugu lokalnih izbora održanom u nedjelju osvojio je svoj četvrti uzastopni mandat.
Isto kao i prije četiri godine, Burić je u pripetavanju uvjerljivo pobijedio SDP-ovog Tončija Restovića, koji je nakon drugog uzastopnog poraza najavio kako se više neće kandidirati za mjesto šibenskog gradonačelnika.
U nedjelju navečer Burić je u stožeru HDZ-a na Baldekinu kratko proslavio novu izbornu pobjedu, a onda u ponedjeljak u 8.30 sati već održao redoviti kolegij s pročelnicima gradskih ureda. Navodno, Burića su suradnici dočekali s pljeskom koji se čuo sve do Poljane:
– Točno je, zaposlenici su neplanirano zapljeskali. Nisam to očekivao i bilo je baš dojmljivo. Kad vas ljudi s kojima 12 godina radite dočekaju na takav topli, ljudski način, meni je to silna satisfakcija. Moj motiv je ostaviti iza sebe nekakav trag, nešto opipljivo. Moja životna odluka je bila nakon studija vratiti se u Šibenik. I dalje tvrdim da u toj odluci nisam pogriješio. Nikad nisam izašao iz medicine, pa ni dan danas. Moj motiv nije biti angažiran, biti zaposlen, imati plaću, nego je motiv zaista nešto učiniti. A Šibenik je zaista učinio puno u prethodnom razdbolju, a učiniti će još i više premda nekima period od četiri godine izgleda kratko – počeo je naš razgovor novi-stari šibenski gradonačelnik.
Jeste li umorni nakon tri mandata? Vaš protukaniddat je u kampanji uporno gurao tezu kako izgledate umorno:
– Na tu temu ću reći samo jedno. Uz kampanju koju sam vodio, paralelno sam radio i u svojoj ambulanti, dakle nisam odustao ni od svoje profesije. Pa, neka svatko procijeni jesam li umoran. Dakle, čovjek nije umoran po godinama, nego po ambicijama da nešto napravi i realizira. Dok je zdravlja, u prvom redu intelektualno, ne mislim stati. Ne osjećam nikakav umor i funkcioniram sasvim normalno. Ipak, moram reći kako je ta priča o umoru na osobnoj razini pomalo i uvredljiva. Pokušaj implikacije da nisam intelektualno sposoban, bit ću iskren, nisam primio dobronamjerno, to je na dušu onoga tko se služio takvom retorikom.
U javnosti se provlači teza kako postoji varijanta da na polovici mandata prepustite upravljenje gradom vašem zamjeniku Danijelu Mileti?
– Nema nikakvih teza, ja sam izabran i to ću raditi do kraja. Ponavljam, moja ambicija je grad, a ne osobno naporedovanje u političkoj hijerarhiji, u prvom redu mislim na saborske mandate ili neke druge pozicije u Zagrebu. Ja sam se Zagreba nauživao kroz studije i specijalizaciju. Grad veličine Šibenika zahtijeva cjelokupni angažman, a ne vikend odluke.
Razmišljate li onda o petom mandatu?
– Ma ne, niti govora! Čovjek mora biti realan. Ja samo razmišljam da me posluži zdravlje. Čovjek treba biti realan i znati da godine čine svoje. Ja sam medicinar i meni je sve jasno, koliko god se čovjek čuvao i pazio, prst sudbine vas dotiče i stiže.
U izbornoj noći spomenuli ste četiri glavne odrednice vašeg novog mandata. Prva je projekt Batižele…
– Na Batiželama se odvija baš dobra priča i ona nikad nije ni stala. Već je donesena odluka o raspisivanju javnog natječaja o idejnom uređenju Batižela, uključujući i zonu pomorskog dobra. Konačni cilj je donošenje UPU-a Batižele. Rekao bih da je to varijanta B koja će nam omogućiti da krenemo sami u realizaciju projekta na Batiželama, odnosno nuđenje projekata u segmentima. Varijanta A je jedan investitor za cijeli prostor Batižela. Ono što je važno i od čega ne odustajemo je da na 40 posto zone budu objekti javne namjene, a na 60 posto komercijalne. Bit će produžetak plaže Banj s luksuznim hoetlima, bit će ogromne zelene površine, gradit će se dvije podzemne garaže koje će se nalaziti između multifunkcionalne sportske dvorane. Trenutačno je Šibenik grad bez prave sportske dvorane i neće odustati od njezine gradnje. Ta dvorana će biti i kongresna i koncertna. Planiramo i gradnju nove muzičke škole te vrtića kapaciteta 200 djece, ali i nove osnovne škole.
Planirate i gradnju pristupne ceste s Jadranske magistrale do Batižela?
– To je točno, već u trećem kvartalu ove godine Hrvatske ceste će raspisati natječaj za čvorove Njivice 1 i 2, koje će se graditi po uzoru na čvor Mandalina. O trošku HC-a će ići i pristupna cesta koja će spajati D8 i nove čvorove sa zonom Batižele.
Ima li još troske na Batiželama?
– Tamo još ima oko 30.000 metara kubnih indiferentnog građevinskog materijala. To više nije troska, to je obrađeni građevinski materijal. On će biti iskorišten za nasip za gradnju treće plohe na odlagalištu Bikarac. Dakle, vrlo brzo ćemo imati pristupnu cestu za Batižele i očišćenu zonu. Očekujem da će UPU Batižela biti gotov do polovice 2026. godine i tada možemo raspisati natječaj za određene građevinske aktivnosti. Prvi natječaj koji će ići, bit će onaj za gradnju nove muzičke škole s mini koncertnom dvoranom.
Jeste li odustali od jednog investitora za cijele Batižele?
– Nismo odustali od te potencijalne priče. Ali, dok sam ja na čelu grada neće biti zanemareno pravilo da 40 posto zone bude javne namjene. Neću dopustiti da Batižele budu zatvoreni resort, koji je neuključen u tkivo grada. Ja Batižele doživljam kao gradsku četvrt i ona će takva biti. Uostalom, to je bio i glavni razlog odustajanja investitora u prvoj fazi natječaja. Logično je da investitor želi što više komercijalnih kvadrata, ali logično je da Šibenik mora osigurati i svoje interese.
Ajmo krenuti prema starom dijelu grada. Jedna od već spomenute četiri točke je i obnova rive…
– Mislim da će vrlo skoro izaći jedno od idejnih rješenja uređenja rive. Već je cijela priča složena, radi se financijska konstrukcija. Dakle, dinamika obnove cijele rive – od autobusnog kolodvora do veslačkog kluba – od jučer ide bez zastoja. Istovremeno kad se bude radila riva treba ići i u investiranje u dvostruki bedem u Docu. Nadalje, već u ponedjeljak ću donijeti odluku o natječaju za izradu arhitektonskog rješenja za postojeću lokaciju Vatrogasnog doma. Na tom mjestu ide nova podzemna garaža. Kada izmjestimo Vatrogasni dom u bivšu vojarnu Bribirskih knezova, na postojećoj lokaciji se ništa neće moći raditi u volumenu, nego samo ispod zemlje. Ta garaža bit će prilagođena i cjenovno i funkcionalno stanovnicima stare gradske jezgre i njihovim gostima. Paralelno s novom rivom mora biti gotov i sustav koji će rivu osloboditi od automobila i nereda koji sada vlada na njoj. Nova riva neće biti pješačka zona, ali će biti zona tihog prometa. Na njoj će biti kolnički trak, ali sasvim sigurno neće biti asfalt… Ja o tome neću odlučiti, ali moguće je da bude neka betonska galanterija kao u Solarisu gdje vam ne pada na pamet brzo voziti.
Među važnim točkama vašeg idućeg mandata našao se i projekt Draga…
– Prije svega želim naglasiti kao je Draga privatni projekt, ogroman zahvat. S gospodinom Vladom Ćovićem čuo sam se prekjučer, dakle u intenzivnim smo kontaktima. Priprema se jedan sporazum između Grada Šibenika i privatnog investitora. Ono što mene interesira, a vjerojatno i sve Šibenčane, je nova tržnica. Ona će biti klasično koncipirana. Imat će zatvoreni, moderni dio i otvoreni mediteranski tip. S tim, da se taj otvoreni dio ujutro montira, a popodne skida, slično kako funkcionira zagrebački Dolac. Drugi dio koji me interesira je podzemna garaža. Ona je ogromna, s preko 800 parkirnih mjesta.
Navodno, osim podzemnih garaža u Dragi i na lokaciji Vatrogasnog doma, planirana je gradnja još jedne u centru grada?
– Nije navodno, nego je točno. Naime, o čemu se radi… Planirano je izmještanje policijske postaje između zgrada Riječanke i Dedinja. Ona će biti uklonjena i naša ideja je da se napravi višeetažna montažna garaža, koji će omogućiti da izvuče automobile naših sugrađana, u prvom redu tih dviju zgrada, ali i da se omogući pristojan pristup sudu te zdravstvenoj ustanovi koja će u budućnosti funkcionirati na lokaciji sadašnje bolnice. Imamo jasan stav, ne dolazi u obzir komercijalizacija stare bolnice. Moja ideja je da to i dalje bolnica. Točnije, da bude prva organizirana bolnica palijativne skrbi, odnosno za najteže bolesnike.
Kroz priču o rješenju stare bolnice, dotakli smo se još jedne teme koju ste gurali predizbornoj kampanji. Riječ je o gradnji nove bolnice u ex vojarni Bribirskih knezova…
– Priča o gradnji nove bolnice je sada definitivna i tu više nema nikakvog spora. U povjerenstvu koje prati dinamiku su i tri člana iz Grada Šibenika, odnosno tri pročelnika. Bolnica je zajednički projekt i u njemu bi trebali sudjelovati svi gradovi i sve općine na teritoriji županije, barem simbolično. Jer, benefit gradnje nove bolnice neće osjetiti samo ljudi koji žive u Šibeniku, nego jednako tako i oni u Murteru, Tisnom, Vodicama ili Primoštenu, pa i Kninu. S tim projektom živim od 2002. godine i na kraju se taj mozaik zatvorio.
Možete li o konretnim rokovima. Kada će se Šibenčani liječiti u novoj bolnici?
– Po ovoj dinamici, realno očekujem da nova bolnica počne raditi u roku od pet do sedam godina. Uzor nam je bolnica u Puli, otprilike ista priča, isti kapacitet, ista velična. Atkualna ministrica Hrstić to zna jako dobro, jer je bila ravnateljica pulske bolnice. Moj san je uvijek bio da u vlastitom gradu možte ostvariti i znanstvenu i stručnu karijeru i to se sd upravo događa kroz segment zdravstva.
Za kraj, još jedna ‘vruća‘ tema – nogomet!
– To je krasna tema! Šalu na stranu, želim jasno reći kako nema onoga što Grad Šibenik neće napraviti da olakša nogometnom klubu unutar zakonskih okvira. O ulozi, želji i volji da Grad napravi sve u pravnim okvirima uopće ne treba raspravljati. Međutim, valja znati da je nogometni klub sportsko dioničarsko društvo i da se na njega primjenjuje Zakon o trgovačkim društvima. Nema tu nikakvih tajni, mi smo službeno poslali poziv gospodinu Željku Karajici da dođe na sastanak u gradsku upravu. Ja priželjkujem da struktura kluba ostane ista. Naravno da je Grad zaštitio svoju imovinu, korištenje stadiona, omladinskog pogona i to je neupitno. Ovo što ću sada izjaviti govorim prvi put javno. Pomalo i iz dišpeta HNS-u, bez obzira igrao Šibenik ili neki novi klub sedamnaestu ligu, imat će najbolji travnjak u Hrvatskoj. U idućem proračunu ide kompletna rekonstrukcija travnjaka na Šubićevcu. Pa svatko tko dođe na naš stadion gledati četvrtoligaša ili petoligaša, odnosno igrati protiv njega bit će to na najboljem travnjaku. Ponavljam, priželjkujem da ostane sportsko dioničarsko društvo, ali Grad će izanći način da preuzme plaćanje trenera omladinskog pogona. Djeca su blago i tu Grad neće dopustiti nikakve eskapade ili upitan status. Da zaključim, ne bih volio da se otvara priča brisanja i stečaja kluba nego da se spasi struktura kluba. Nogometni klub neće biti prepušten stihiji, a osobno bih voilio da Šibenik nastavi iz četvrte lige, odnosno da se ne osniva novi klub.