Ni ove godine nisu izostale. Pčele na zidu samostana Male braće redovito najavljuju novu turističku sezonu, a primorski pčelar Ivo Lopina objašnjava njihovu čudnovatu proljetnu naviku:
– Jedna zajednica pčela baš voli ovu lokaciju. Nije to košnica kakve vidite na televiziji, već šupljina u zidu u koju se usele. Ne bi one dolazile tu svake godine da nema pogodan prostor. Jest da je ograničen ali njima dobar za prirodni način razmnožavanja, rojenje. One izlaze i roje se u ovo doba. Još uvijek je ta faza i sad će negdje kad malo ugrije, to stati jer nema više paše, odnosno unosa pa one stagniraju negdje do jeseni. Ali uvijek je tu na Maloj braći uvijek u proljeće s njima interesantno. Ima njih i drugdje po zidinama, nije ovo jedini roj. Recimo, bude ih gore u voltu kod Komunalnog odjela – otkriva nam Lopina ‘itinerar’ zujavih gošći.
Dolaze i dolazit će
Dodaje kako je moguće da dolaze privučene mirisom drugih pčela koje borave u franjevaca.
– Kad smo prošlih godina skidali rojeve, vidjeli smo šupljinu u pročelju. Mi pčelari redovito dođemo poskidati te rojeve i nosimo ih u košnicu s drugim pčelama. Ni slučajno se ne uništavaju. Mogu se one otrovati i uništiti, ali stvar je u tome da ih se pokupi bezazleno i da poslije nastave živjeti u našim košnicama. Mi ih preuzmemo, ako smo se već mučili oko skidanja, red je da im pružimo novi dom u košnici, stvorimo novu zajednicu – veli sugovornik koji očekuje da će se i dogodine pojaviti na istom mjestu:
– Već 15 godina se ponavlja ista priča, barem jednog do tri roja pčela maknemo s Male braće. Ja redovito s kolegama sudjelujem u ovoj ‘operaciji’, naše Pčelarsko društvo Dubrovačko primorje Majkovi teritorijalno pokriva Općinu Dubrovačko primorje i Grad Dubrovnik. U Župi djeluje društvo ‘Ruzmarin’, u Konavlima ‘Nada’, pa kad se ovako nešto dogodi oko stambenih objekata ili tamo gdje je mnogo svijeta, ljudi zovu, pa se zna čije je čije područje. Naši pčelari na terenu interveniraju – objašnjava Lopina.
Rojeva ima i drugdje
– Sam ‘premještaj’ roja nije zahtjevan ni opasan, pčele kad se roje uopće nisu agresivne, u biti samo traže smještaj. Normalno, ako vi oko njih počnete mahati ili ih izazivati, naravno da će vas upeći. Ali kad su u fazi rojenja kao sad, jako su miroljubive. A ako vi dođete do mjesta koje su one odredile kao svoju kuću, one je brane. Svake godine se one pojavljuju i drugdje, ne samo na maloj braći gdje je interesantno medijima da snime. Zadnjih smo dana imali nekoliko intervencija po različitim dijelovima grada. Primjerice, rojevi su se pojavili u Lapadu, pa poviše Vodovoda, 10 do 12 puta smo djelovali. Neko večer je čovjek u Gružu kod TUP-ova naselja u privatnoj kući u đardinu je dojavio o pčelama – otkriva nam pčelar.
– Nemoguće je predvidjeti gdje će se pojaviti, može se recimo roj dignuti s Bosanke pa sletjeti u Grad. Obično roj ne leti jako daleko, ali znaju se one ‘otisnuti’, imali smo lani slučajeve u Zatonu Velikom i Zatonu Malom. Problem je kad se zavuku u dimnjak, onda ne možete ništa jer se ‘ugnijezde’ negdje po sredini – zaključuje Lopina.
Osinjake ili gnijezda pčelinjeg predatora stršljena uništavaju pak službe Sanitata.
– Mi preuzmemo pčele da bismo ih zaštitili. Intervencije nam nitko ne plaća, radimo iz ljubavi. Ljudi nazovu 112 i dojave o pčelama, pa se zna tko će intervenirati – zaključuje sugovornik.