Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobama s invaliditetom, tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem. S obzirom na vrlo širok popis oboljenja, koji ne stane u jedan novinski tekst, te na uvjete i pravila po kojem se donose rješenja za razinu potpore osoba s pravom na ovu novčanu naknadu, od iznimne je važnosti zatražiti točnu informaciju. To je, svjedoče slučajevi iz Dubrovnika, najveći problem. Tko nije siguran, treba zatražiti mišljenje liječnika i Hrvatskog zavoda za socijalni rad (HZSR).
Na području Dubrovačko-neretvanske županije, pravo na inkluzivni dodatak ostvaruje više od 4.000 korisnika. Prema podacima HZSR-a, trenutačno je u postupku rješavanja više od 3.700 novih zahtjeva osoba koje dosad nisu bile u sustavu socijalne skrbi, za koje se provode vještačenja i utvrđivanje uvjeta za ostvarivanje prava. Postupak dugo traje, a čini se da mnogi još i ne znaju da bi mogli podnijeti zahtjev.
– Zahtjevi za provedbu vještačenja redovito se upućuju Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, s izuzetkom onih u kojima je nepotpuna medicinska dokumentacija te se stranke poziva na nadopunu medicinske dokumentacije kako bi se vještačenje uopće moglo provesti. Važno je naglasiti da dinamika rješavanja zahtjeva ponajprije ovisi o vremenu potrebnom za provedbu vještačenja. Tek nakon što je postupak vještačenja završen i doneseno rješenje kojim se utvrđuje stupanj oštećenja i razina potrebne potpore, slijedi isplata inkluzivnog dodatka. Smatramo da su građani vrlo dobro informirani o svojim pravima, jer su nadležne institucije na svojim internetskim stranicama i pisanim putem obavijestile građane o pravu na inkluzivni dodatak, a pomogle su i udruge svojim ciljanim te mediji svojim pravodobnim i opsežnim izvještavanjem – odgovorili su iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Kažu kako se osobe koje žele ostvariti neko od socijalnih prava, uključujući i inkluzivni dodatak, najčešće samoinicijativno obraćaju područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad prema mjestu svog prebivališta, gdje ih stručni radnici informiraju i upućuju u daljnji postupak. Trebaju li građani sami tražiti informacije? Prema izjavama sugovornika s dubrovačkog područja, građani očekuju da ih institucija koja isplaćuje dodatak ili liječnik obiteljske medicine uputi na što imaju pravo sukladno dobivenoj dijagnozi.
– Kako ne, baš smo odlično informirani! Nitko vam ništa ne govori. Otac je slučajno, razgovarajući s čovjekom koji ima istih zdravstvenih problema kao on, čuo za taj inkluzivni dodatak. Požalili se jedan drugome na svoje stanje, da bi taj čovjek u jednom trenutku komentirao: ajde, bar u čitavom tom jadu dobijemo neke solde, 400, 450 eura mjesečno, tu su i popusti na račun za struju, telefon,… Otac je ostao u čudu, o čemu priča! Tad je prvi put saznao da ima pravo na dodatak, jer mu nitko, pa ni njegov odabrani liječnik, ništa o tome nije rekao. Inače, on je branitelj, invalid, koji šest posljednjih godina ima uvjete za koje se sad prima ta novčana naknada. Ovako, rekli su mu da se na rješenje čeka i do godinu dana, ali da će mu se inkluzivni dodatak priznati i isplatiti od dana kad je podnio zahtjev – kaže razočarani Dubrovčanin.
U zakonu stoji da se pravo na inkluzivni dodatak priznaje s danom podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti. Zakon o inkluzivnom dodatku stupio je na snagu s početkom 2024. godine. Njime su sada objedinjene četiri ranije naknade: osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, doplatak za djecu s oštećenjem zdravlja, težim ili teškim invaliditetom te novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom.
– Kćer koja boluje od dijabetesa, ranije je primala određenu naknadu, ali informaciju o pravu na inkluzivni dodatak nismo dobili iz službenih kanala, nego preko internetskih foruma za dijabetičare. Nakon toga, u proljeće 2024., predali smo zahtjev s priloženom dokumentacijom, da bi nas mjesec dana kasnije kontaktirali iz Zavoda za socijalni rad i tražili dopunu papirologije. Odmah nam je rečeno da se na rješenje čeka dugo, jer dokumentacija ide u Split na vještačenje, i da mu se ne nadamo prije listopada. Tek krajem veljače ove godine smo dobili informaciju da je vještačenje završeno i da je inkluzivni dodatak odobren, a potom smo čekali još tri mjeseca da to rješenje stigne do nas. Mjesec nakon toga stigla je uplata. Dodatak se priznaje od dana predaje zahtjeva, a za kašnjenje su uplaćene i zatezne kamate od 1. siječnja do dana isplate. Po toj osnovi rješenja, kao skrbnici smo dobili dopis temeljem kojega ostvarujemo pravo na umanjenje računa za struju, odnosno vaučere z aračune koji se svakoga mjeseca moraju plaćati na Fini. I tu smo naišli na problem dok nam rješenje nije stiglo napismeno, pa su nam na Fini rekli kako nismo upisani u sustav i da nismo jedini takav slučaj. Uglavnom, na to je pošlo još dva, tri mjeseca – prepričava drugi sugovornik.
Smatra da je pogrešno što osobe koje troše manje od 70 eura struje, odnosno od iznosa vaučera za umanjenje računa za električnu energiju, razliku ne mogu prenijeti u sljedeći mjesec, kad će možda imati veće troškove. Ovdje je riječ o pravu na naknadu za ugroženog kupca energenata. Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti navodi kako korisnici prava na inkluzivni dodatak prve, druge ili treće razine potpore, kojima nije osigurana usluga smještaja ili organizirano stanovanje, imaju pravo i na „cjenovno pristupačne tarifne opcije ili pakete univerzalnih usluga”. Zahtjev se podnosi odabranom operatoru pisanim putem, pri čemu se mora priložiti odgovarajući dokaz o pravu na ostvarivanje određene vrste socijalne pomoći. Teleoperateri moraju osigurati minimalnu pristupnu brzinu interneta od 14 Mbit/s u dolaznom i 1 Mbit/s u odlaznom smjeru.
– Po meni, najveći je problem što ljudi nemaju informaciju i što mnogi koji polažu pravo na novčanu naknadu, zbog nedostatka informacija još uvijek nisu poslali zahtjev. Tu bi informaciju trebala dati institucija koja je ranije isplaćivala naknade, pa i liječnik obiteljske medicine – smatra sugovornik.
Ovako, ljudi se informiraju preko neslužbenih kanala. Tako je pokrenuta i Facebook grupa u kojoj se razmjenjuju iskustva i informacije o inkluzivnom dodatku.
U trećem slučaju, osoba koja po svemu ima pravo na inkluzivni dodatak o tome se informirala u novinskom članku i potom krenula sama istraživati postupak. Šest mjeseci od podnošenja zahtjeva, stiglo je rješenje kako je slučaj poslan na vještačenje.
Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se u postotku od osnovice koja iznosi 120 eura. Potpora, koja je mnogima značajna, razvrstava se u pet razina temeljem vrste i težine invaliditeta, odnosno oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Iznos se utvrđuje prema određenoj razini potpore i iznosi, primjerice, 600 posto osnovice za prvu razinu potpore ili 115 posto za petu razinu.