Migracije će potpuno promijeniti Hrvatsku kakvu poznajemo, jer većina ukrajinskih izbjeglica i tražitelja azila namjerava trajno ostati ovdje, kao i brojni strani radnici, ali i većina iregularnih migranata koji će biti kad-tad vraćeni u Hrvatsku, procjenjuje demograf Tado Jurić, pozivajući se na svoje nedavno istraživanje o spomenutima u Hrvatskoj pod nazivom “Utjecaj na tržište rada i funkcionalno uključivanje”.
Posebno je zanimljiv podatak Jurićeve studije da bi 96 posto Ukrajinaca i 95 posto tražitelja azila podnijelo zahtjev za hrvatskim državljanstvom kad bi ispunili potrebne kriterije za to. Hrvatska trenutno pruža privremenu zaštitu za 26,4 tisuće ukrajinskih izbjeglica i oko 68 tisuća tražitelja azila, koji u velikom postotku vide Hrvatsku kao svoju dugoročnu destinaciju za život, prema statističkim podacima iz 2023. godine.
Istraživanje je nastojalo pružiti komparativni uvid u životne uvjete ukrajinskih izbjeglica i tražitelja azila u Hrvatskoj, uključujući njihovu kvalitetu života, zadovoljstvo životom te dugoročne planove o ostanku. Oko 8000 izbjeglica iz Ukrajine sudjeluje na hrvatskom tržištu, pokazuje istraživanje i razbija mit o tome da su one najčešće vrlo imućni i da su na teret države.

Tražitelj azila mora biti vraćen u zemlju gdje je prvi put registriran
Također pokazuje da Ukrajinci žive u uređenim stambenim prilikama, u pojedinačnom smještaju je 20.855 osoba. Slika iregularnih migranata i tražitelja azila bitno je drugačija, utvrdila je studija. Veći broj njih živi u prihvatnim centrima, a dvije trećine su muškarci, za razliku od Ukrajinaca kojih je samo 17 % među ukrajinskim izbjeglicama u Hrvatskoj, navodi se u istraživanju.
Većina ispitanika su bili iz Burundija, DR Konga, Irana, Bangladeša, Angole, Gane, Iraka i Rusije. Čak 20.000 migranata iz Afganistana zatražilo je 2023. azil u Hrvatskoj. Država u kojoj je tražitelj azila prvi put registriran odgovorna je za njegov postupak azila, što znači da oni koji napuste Hrvatsku i odu u drugu članicu Europske unije, mogu biti ovdje vraćeni, prema pravilima EU-a.
U Hrvatsku bi mogli stići loši migranti: Pazite zašto ekstremiste i kriminalce žele slati ovamo
Ako Hrvatska, primjerice, odbije prihvatiti tražitelje azila, može biti prisiljena plaćati značajne naknade od 20.000 eura po osobi. Najava deportacije 17.000 tražitelja azila iz Njemačke u Hrvatsku dodatno pojačava ovu zabrinutost, kaže Tado Jurić za Hinu, prenosi Dnevno.

