U Hrvatskoj je 127 gradova, 428 općina i gotovo 7000 službenih naselja, a neslužbenih mnogo više. Kao što je svojedobno na temu etnika rekao dr. sc. Domagoj Vidović iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, nemoguće je očekivati da govornici hrvatskoga jezika poznaju sve mjesne likove koji često zahtijevaju poznavanje mjesne i jezične povijesti te široko dijalektološko znanje. Međutim, za očekivati da bar mještani znaju odgovoriti na to pitanje i da se među njima održe nazivi za stanovnike toga mjesta.
Mljet, zeleni otok rajske ljepote, danas broji nešto više od tisuću stanovnika. Češća ili poznatija prezimena su Sršen, Market, Dabelić, Bašica, Čumbelić, Hajdić, Matana, Stražičić, Hazdovac, Nodilo, Marković, Baničević,… Nazivi naselja su im zanimljivi pa onda i etnici.
– Naselja uz samu obalu Mljeta, poput Kozarice, Pomene, Okuklja i Saplunare, zapravo su bila samo ribarske lučice u kojima se nekad nije stanovalo. Naseljavanje područja uz obalu krenulo je u 19. i 20. stoljeću. Stoga ni etnici tih novonastalih naselja nisu uvriježeni u mjesnom govoru. Otočani kažu da je Okuklje nastalo od Marana. Stoga ćete od Mljećana rijetko kad čuti Okukljanka ili Okukljanin, a češće Maranka i Maran – objasnila je Tanja Puhjera, učiteljica hrvatskog jezika u Osnovnoj školi Mljet.
Stanovnici Saplunare su Saplunarka i Saplunaranin, a kako je riječ o nasljednicima stanovnika koji su na more došli iz Koritâ, Mljećani ih nazivaju Korićka i Korićanin.
– Naselje Kozarica počelo se graditi i naseljavati 1950-tih godina i za njih se kaže Kozaričanka i Kozaričanin. Međutim, među mještanima je uvriježen naziv Blaćka i Blaćanin, jer su tu gradili stanovnici naselja Blato. Za Pomenu se može reći kako u njoj žive Pomenarka i Pomenar, ali nikad nijedan Mljećanin nije upotrijebio taj mjesni lik, jer oni za sve stanovnike nacionalnog parka kažu da su to Goveđaruša i Goveđarac – kaže Puhjera i ističe kako nije rođena Mljećka te da su joj u prikupljanju mljetskih etnika pomogli Ivan Čumbelić Bamba, Jany Hansal i Ivica Hajdić.
Tu su još Solinarka i Solinarin, Polačarka i Polačar iz Polača, Sobranka i Sobranin iz Sobre, Prožurka i Prožuranin iz Prožure te Babopojka i Babopojanin iz Babinog Polja, najvećeg mljetskog naselja.