Iako se bespilotne letjelice, u kojoj su kategoriji i dronovi različitih namjena, spominju u kontekstu oružja budućnosti, Hrvati se mogu pohvaliti da su u njihovoj izradi i korištenju pioniri jer su se domaći stratezi njima služili još tijekom Domovinskog rata.
Bespilotne letjelice, odnosno dronovi, zapravo su odigrali puno značajniju ulogu u Domovinskom ratu, nego što se misli. U izviđačkim misijama i praćenju neprijateljskih položaja, dronovi su bili pravo otkriće i spas. Najbolji dio priče o ovakvom načinu ratovanja jest da je Hrvatska u to doba sama razvila i proizvela bespilotne letjelice M-99 Bojnik i MAH-1, MAH-2 kako bi se dobile informacije o neprijateljskim razmještajima.
Konkretno M-99 Bojnik obavještajna je uprava koristila na svim bojištima i u svim završnim operacijama HV-a. Nakon Domovinskog rata sustavi Bojnik uspješno su korišteni u protupožarnim djelovanjima te za nadzor granica. Dio aerofoto snimaka sustava iz rata korišten je i za analize i dokaze za procese koji su vođeni pred sudom u Haagu.
Bespilotne letjelice Srbe zasule letcima
“Nitko nije vjerovao da letjelica može toliko kvalitetno snimiti prostor i praktički dati u realnom vremenu. Znali smo gdje su im jače vatrene točke i što bi trebalo zaobići, a ne ići u glavu. U nadzoru je mogla biti oko četiri sata”, prisjećao se za života pokojni general Pavao Miljavac.
Ovaj general nije skrivao oduševljenje sposobnostima bespilotnih letjelica koje su nevjerojatno olakšavale daljnji razvoj vojne strategije i plana: “Nevjerojatno, vidiš bacač, gdje je municija, gdje im je sklonište, kuda idu da oprostite na WC, čak puno bolje nego u boji… Imala je mogućnost da ako ju netko uhvati i pokuša spustiti, automatski se blokira i vraća natrag otkud je poslana. Pa i u pripremama za Oluju. Prije nego su se oglasili prvi topovi, dojavljivale bi mete. I stvarno je puno pomoglo i radi žrtava i radi svega, pa s druge stane i radi njihovih žrtava”, ispričao je Miljavac.
Slabo je poznato i da je obavještajna letjelica, netom prije Oluje, presrela vojnu paradu pobunjenih Srba kod Slunja te ih iz zraka zasula gomilom letaka s hrvatskim grbom i porukom da je nastavak borbe besmislen, što je neprijatelju u to doba bilo potpuno nezamislivo.
“Prljavci” donirali 220 tisuća maraka za razvoj letjelica
Jedan od članova ekipe koja je izrađivala bespilotne letjelice bio je poznati stručnjak za sigurnost Hrvatske Gordan Akrap koji je kazao kako su uz njih postojale još dvije ekipe koje su u isto vrijeme izrađivale druge dvije besposadne letjelice te da su se one financirale iz državnog proračuna.
Špijunska operacija Hrvata užasnula Srbe: ‘Zove se po riječi kojom plaše djecu u Zagori’
“Znatnu nam je pomoć pružila i grupa Prljavo kazalište. Naime, sredinom 1991. mi smo se kao Mladež HDZ-a zainteresirali za razvoj izviđačkih besposadnih letjelica, a s druge strane su nam tada naši prijatelji iz Prljavog kazališta došli i rekli da bi dali cijeli prihod od nekih koncerata u humanitarne svrhe. I onda smo se mi organizirali i preko naših organizacija mladeži u dijaspori organizirali nekih 12, 13 koncerata, od kojih je oko 220 tisuća njemačkih maraka uplaćeno na poseban račun Ministarstva obrane. Od tih je sredstava financiran razvoj besposadnih letjelica i kupljena dva rabljena sanitetska vozila. To su tada bila velika sredstva”, kazao je Akrap za Dnevnik.