U utorak, 17. lipnja, samo uz Slobodnu Dalmaciju darujemo vam luksuzni magazin u povodu 82. rođendana jednog od najstarijih i najutjecajnijih dnevnih listova u Hrvatskoj.
U ovogodišnjem luksuznom rođendanskom specijalu, višestruko nagrađivani novinari Slobodne Dalmacije predstavit će najbolja poslovna postignuća iz sfere biznisa, arhitekture, gastronomije, znanosti, turizma, nautike, poljoprivrede, građevinarstva, energetike, zdravlja, mode, umjetnosti, kao i brojnih drugih područja javnog interesa.
Rodila se u mosorskim vrletima prije osamdeset i dvije godine. Bila je i tada, a trebala bi to biti i danas, samo i uvijek – glas slobode. Zato je svi i nazivamo kratko: “Slobodna”. A kao što se taj krik, taj glas o borbi njezinih osnivača, partizana ovog kraja i njihovu junačkom otporu fašistima čuo po cijelom zavičaju, odzvanjao puščanim salvama pred kojima su bježali neprijatelji i njegovi sluge s obale, otoka i zaleđa drevnih gradova, tako je i ime Dalmacija postalo neodvojivo od slobode. Novina je u ovih više od osam desetljeća imala svoje političke, kadrovske i tehnološke mijene: na njezinu su se kormilu mijenjali mnogi, pisale je i uređivale generacije, a ona je, bez obzira bila hvaljena ili osporavana, postala nešto bez čega se ne može. Kruv, mliko, novine… Glad za informacijama ovdje je uvijek visoko na listi prioriteta, jer je “Slobodna” srasla s još jednom legendom – Hajdukom, koji je poput Novine vezivno tkivo Dalmacije, a bez obzira na leksičke, folklorne i povijesne razlike, svi navijamo za spli’ske “bile” i čitamo “Slobodnu”. Ona više nije nužno “servirana” uz kavu i samo na papiru koji šuška pod prstima i ostavlja trag na našim jagodicama, pratimo je putem mobitela i kojekakvih drugih gadgeta, gledamo i slušamo.
Eto, to je donijelo novo vrijeme: ne samo nove forme, već i sadržaje: kratke, vrckaste, interesantne, takve kakve voli i zahtijeva publika iz virtualnog svijeta. Slijede se trendovi kako bi udovoljili interesima mlađih čitatelja i gledatelja, milenijalcima koji vole TikTok ili Instagram, ali ne zaboravlja ni one starije koji će i dalje rado hvaliti dobru reportažu, komentar ili duhovito napisanu bilješku. A na to, kako se Novina stvarala nekada, u ovom, slavljeničkom broju, podsjetit će vas bard fotografije i vršnjak “Slobodne” – Stanko Karaman, naš umirovljeni fotoreporter i novinar. Njegove crno-bijele snimke koje je kao reporter donosio iz svih krajeva Dalmacije, potkožene ne samo “suhom” legendom nego i viješću što je, kada, zašto, kojim povodom snimio, i tko su njezini akteri, medijsko su blago iz naše arhive. Na istom tragu nastavlja još jedan dokazani dopisnik Novine: Braco Ćosić iz Imotskog. On nam donosi priču o galantarima koji će uskoro u Poljsku, a zašto, e to pročitajte na idućim stranicama. Isto tako, lijepo će se biti podsjetiti na još jednu legendu, nogometaša Ivu Jerolimova, a što je on radio nakon nogometne karijere, otkriva neumorni Ivica Nevešćanin, u reportaži iz zadarskog arhipelaga lipih štorija.
Silvana Uzinić nastavlja na istom valu dobrih, rođendanskih inspiracija. Parcelaši, skupina Splićana zaljubljenika u Marjan, svojim su djelovanjem na očuvanju flore i faune na svetom splitskom brdu, sama esencija ovoga grada, jer pored toga što mu čuvaju prirodu, okoliš, ne manje pomno mu njeguju i baštinu: živu i pisanu riječ, kao i melodiju Mediterana. Slavljenički broj je, kao što to uvijek biva, posvećen i onima koji svojim marom, inicijativom, idejama, čine Dalmaciju boljom i vuku je u budućnost. Zato je pregršt poduzetničkih priča. I nijednu nećemo izdvajati jer je svaka posebna na svoj način, a opet svima im je zajedničko to da se bez velike žrtve, odricanja i upuštanja u rizik, uspona i padova, ne može stići do rezultata. Sačuvajte ovaj slavljenički broj. On će jednom biti svjedok vremena u kojem smo živjeli. Govorit će o tome gdje je Dalmacija bila dvadesetih godina dvadeset i prvog stoljeća i čemu teži. Nadamo se boljemu. Mora biti bolje.
U utorak, 17. lipnja, samo uz Slobodnu Dalmaciju dar svim čitateljima!