U Hrvatskoj je lani došlo do stagnacije poslovnih ulaganja, što otvara ozbiljna pitanja o održivosti budućega gospodarskog rasta i konkurentnosti, stoji u analizi glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoja Stojića i direktorice iz HUP-a Petre Sentić.
Bruto investicije poduzeća izvan financijskog sektora porasle su u 2024. godini za svega 0,4 posto, čime je prekinut snažan investicijski uzlet iz prethodne godine. Udio poslovnih investicija u BDP-u kontinuirano pada, s 13,8 posto u 2017. na manje od 12 posto, što zabrinjava zbog slabije produktivnosti, izvoza i konkurentnosti gospodarstva. Posebno je primjetan pad ulaganja u istraživanje i razvoj, kao i usporavanje rasta izdataka za opremu i postrojenja.
Velike tvrtke bilježe skroman rast ulaganja od 4,7 posto, mala i mikro poduzeća gotovo da nisu povećavala svoja ulaganja. Iako su ukupne investicije u fiksni kapital u 2024. realno porasle za 9,9 posto, taj je rast uglavnom rezultat javnih ulaganja, dok privatne investicije pokazuju znakove stagnacije.
Porezni teret
Među glavnim razlozima za takvu situaciju ističe se visok trošak rada, naglašavaju iz HUP-a. Iako porezni teret na niže plaće nije iznadprosječan, kod viših plaća, onih iznad 1850 eura neto, Hrvatska je među zemljama s najvećim opterećenjem u srednjoj i istočnoj Europi, ističu iz HUP-a.
Nezavisni ekonomski analitičar Predrag Bejaković kaže kako nadnični klin kod visokih plaća i nije toliko strašno visok.
Poslodavci ponavljaju činjenicu da plaće u javnom sektoru rastu brže od produktivnosti, dok je jedinični trošak rada u posljednje tri godine porastao za čak 43,3 posto, što je gotovo tri puta više od europskog prosjeka koji iznosi 16 posto.
Ulaganjima smeta i visoka cijena električne energije za tvrtke. Za velike potrošače električna je energija u našoj zemlji 12,7 posto skuplja od prosjeka EU. Istodobno, nedostatak ulaganja u elektroenergetsku infrastrukturu koči modernizaciju industrije jer više od 2600 megavatsati iz obnovljivih izvora još čeka na priključenje zbog kašnjenja HERA-e u donošenju potrebne metodologije.
Zastarjeli zakon
Uz to, prema HUP-ovoj analizi, domaći Zakon o poticanju ulaganja je zastario i sve manje učinkovit, osobito u svjetlu uvođenja globalnoga minimalnog poreza na dobit. Dok druge zemlje poput Mađarske i Belgije već prelaze na modernije sustave poticaja, poput poreznih kredita i izravnih potpora, Hrvatska zaostaje.
Upitan o boljkama domaćega gospodarstva koje bi izdvojio, Bejaković je rekao: “U Hrvatskoj imamo neutemeljeno vjerovanje da će se, ako promijenimo zakon, stanje poboljšati. Lako je promijeniti zakon, ali provesti zakon i učiniti ga razumljivim i stalnim veoma je teška zadaća.”
Kao dugoročno rješenje, Bejaković vidi povođenje nekoliko ključnih promjena: “Pravna nesigurnost u RH veoma je velika, a tu su i drugi izazovi koji nisu zanemarivi, poput korupcije i neučinkovitosti države. Trebamo težiti povećanju opće profesionalizacije, privatizacije i depolitizacije. Vjerujem da su ti faktori, uz pravnu predvidivost, iznimno bitni.”