Prema prijedlogu novog pravilnika o dopunskom radu liječnika, uvodi se niz strožih mjerila za paralelan rad u javnom i privatnom sektoru, među kojima dominira duljina liste čekanja u matičnoj ustanovi, pa se dopusnica neće moći dobiti ako je čekanje na pregled dulje od 150 dana.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić predstavila je prijedlog novog pravilnika prošlog tjedna na konferenciji o komunikacijama u zdravstvu MedMed 2025. u Grožnjanu, poručivši da je cilj veća transparentnost, kontrola i zaštita javnog zdravstvenog sustava.
Predloženi kriteriji za izdavanje dopusnica za dopunski rad liječnika obuhvaćaju radno vrijeme, radno mjesto, radne obaveze i potrebe, izvršenje, vrijeme čekanja na preglede, radno iskustvo i vrstu ustanove za koju se traži suglasnost.
Liječnici koji obnašaju rukovodeće funkcije ili imaju znanstveno-nastavna zvanja mogli bi biti negativno bodovani jer se od njih očekuje da prioritetno upravljaju ustanovom ili sudjeluju u edukaciji kadrova. Također, više neće biti moguće dobiti suglasnost za dopunski rad bez jasnog navođenja koje će se pretrage ili zahvati raditi kod privatnika. U obzir će se pritom uzimati i uspješnost u provođenju tih istih postupaka u matičnoj ustanovi.
Novi pravilnik olakšava kontrolu
Jedan od glavnih kriterija za odobravanje dopunskog rada bit će duljina liste čekanja za određeni postupak u ustanovi u kojoj liječnik radi. Ako je čekanje kraće od 30 dana, negativnih bodova neće biti. No ako je čekanje dulje od 150 dana, dopusnica se neće izdati. Za čekanje do 60 dana predloženo je 30 posto negativnih bodova, do 90 dana 50 posto, do 120 dana – 80 posto. Dugoročni je cilj Ministarstva da prosječno čekanje na zdravstvene usluge ne bude dulje od 30 dana.
Za dopunski rad u privatnom sektoru dopusnica će se moći izdati samo za jednu ustanovu i na najviše godinu dana. To znači da će liječnik svake godine morati obnoviti dopusnicu. Osim toga, bit će potrebno najmanje pet godina radnog staža u djelatnosti za koju se traži dopusnica.
Ravnatelji zdravstvenih ustanova dobit će dodatne mehanizme nadzora, uključujući tromjesečno praćenje izvršenja i prisutnosti na poslu, uz izuzeće za opravdane izostanke poput bolovanja ili rodiljnog dopusta.
„Javno zdravstvo nije samo proračunska stavka – to je javno dobro“, poručila je ministrica Hrstić najavivši da će pravilnik uskoro biti upućen u e-savjetovanje.
Aktualni pravilnik o dopunskom radu liječnika donesen je 2016. godine, za mandata ministra Darija Nakića. Po njemu, dopunski rad može obavljati zdravstveni radnik koji “kvalitetno, savjesno i redovito” obavlja poslove u matičnoj ustanovi. Ministrica je istaknula da će novi pravilnik, za razliku od aktualnog, biti konkretan, mjerljiv i kompleksan.
Ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice Davor Vagić u raspravi na konferenciji MedMed pozdravio je donošenje novog pravilnika jer smatra da će olakšati kontrolu. “Vi sada vrlo teško možete nekome reći – ti ne možeš raditi privatno, ako imate pravilnik u kojem je apsolutno sve moguće”, ističe Vagić.
Što se provedbe kontrole tiče, kaže da će se u bolnicama ustrojiti informatički sustav za provjeru kriterija, a u praćenje će biti uključena kadrovska služba i predstojnici klinika.
S druge strane, Hrvatska liječnička komora smatra da postojeći pravilnik ne treba mijenjati jer nudi sve mehanizme kontrole po kojima su bolnički ravnatelji i šefovi odjela i do sada mogli uskraćivati dopusnice pojedinim liječnicima koji ne obavljaju savjesno poslove.
“Ako sada ne kontrolirate da netko odlazi u 11 sati u svoju privatnu polikliniku, kako ćete nakon ovog pravilnika to kontrolirati”, upitala je u Grožnjanu dopredsjednica Komore Samija Ropar, koja poručuje da “novi pravilnik sigurno neće utjecati na smanjivanje lista čekanja”.
Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković rekao je da je prijedlog pravilnika “sjajno koncipiran” i podržao njegovo donošenje, no upozorio je i da sustav još uvijek nije u dovoljnoj mjeri informatiziran. Smatra i da HZZO ne bi trebao sklapati ugovore s privatnim ustanovama koje koriste liječnike i ostale radnike iz javnog sektora.
Najtraženije pretrage u privatnom sektoru
Prema podacima iz listopada 2024., dopusnicu za privatan rad ima 1586 liječnika, što je oko 21 posto od ukupno 7500 liječnika u sustavu. Najveći broj njih radi u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji – ukupno 663 liječnika – dok ih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji 216, a u Primorsko-goranskoj 136. U Međimurskoj županiji nijedan liječnik nema dopusnicu, a u Ličko-senjskoj tek troje.
Od 677 liječnika koji dopunski rade u Zagrebu, njih 235 je na rukovodećim položajima u matičnoj ustanovi.
U najvećim zagrebačkim bolnicama koncentriran je i najveći broj djelatnika koji obavljaju dopunski rad. KBC Zagreb ih ima 180, KBC Sestre milosrdnice 172, a KB Dubrava 162.
Ministarstvo zdravstva ističe da raste broj dopusnica za rad u drugoj javnoj ustanovi, a ne u privatnom sektoru. Među liječnicima na specijalizaciji koji rade dopunski, najviše ih se angažira u zavodima za hitnu medicinu ili kroz posebna dežurstva u ordinacijama obiteljske medicine.
Najčešće specijalnosti među liječnicima u dopunskom radu su anesteziologija, radiologija, pedijatrija i ortopedija.
Magnetska rezonanca, ultrazvuk abdomena, dojki i srca, kolor dopler krvnih žila te kompjutorizirana tomografija najčešće su pretrage koje građani obavljaju u privatnom sektoru. Ministarstvo je svjesno tog trenda i poručuje da umjesto zabrana treba pronaći sustavne odgovore.
Ministrica Hrstić naglasila je i da, unatoč javnim percepcijama o velikim izdvajanjima prema privatnim zdravstvenim ustanovama, podaci pokazuju drukčiju sliku. Tako je 2020. godine svega 5,34 posto zdravstvenog proračuna otišlo prema privatnicima, a 2024. taj je udio čak i pao – na 4,87 posto.
Istraživanje provedeno 2023. pokazalo je da svega dva posto građana koristi isključivo privatno zdravstvo, a 53 posto samo javno zdravstvo.
RTL je dobio podatke koliko liječnika iz šibenske bolnice radi i privatno
U OB Šibensko – kninske županije zaposleno je 149 specijalista, 73 specijalizanta i šest doktora medicine bez specijalizacije.
U dopunskom radu trenutačno radi 57 liječnika specijalista i osam specijalizanata, te se radi o specijalizacijama iz neurologije, otorinolaringologije, radiologije, ginekologije i opstetricije, oftalmologije i optometrije, patologije i citologije.