PREDSTAVA Godine po romanu francuske književnice i nobelovke Annie Ernaux, u kojem autorica kroz osobno iskustvo žene propituje, odbacuje, prisvaja promjene i predrasude, premijerno je izvedena u petak u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.
Roman Godine snažna je i dirljiva kronika jednog života, ali i cijelog društva u kojem su osobna sjećanja isprepletena s kolektivnim iskustvom, ističu iz zagrebačkog HNK.
Redateljski pristup
Adaptacija redateljice Jovane Tomić te dramaturginje Mirne Rustemović prati duh romana i prenosi ga na hrvatsku kazališnu scenu prizorima koji povezuju prošlost i sadašnjost, osobno i društveno, tijelo i emocije, dodali su.
“Iskrenost i izravnost bez zadrške u preispitivanju osobnog u relaciji sa društveno-političkim glavna je odrednica narativa, pa tako u prvi plan dolazi ranjivost glavne junakinje koja je ujedno i njezina najveća snaga. Godine se usredotočuju na žensko iskustvo, stavljajući u prvi plan teme sazrijevanja, seksualnosti, ljubavi, obitelji, prijateljstva i političke svijesti”, rekla je redateljica u povodu premijere.
Glumačka postava i kreativni tim
U predstavi glume Ksenija Marinković, Jadranka Đokić, Daria Lorenci Flatz, Iva Mihalić i gošća Lana Meniga.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Skladbu potpisuje Vladimir Pejković, dok je za scenografiju zadužena Zdravka Ivandija Kirigin. Kostimografiju potpisuje Selena Orb, a koreografiju Petra Hrašćanec. Oblikovanje svjetla radi Vesna Kolarec.
O romanu i autoričinom pristupu
Napominjući da su romani Annie Ernaux škrinja prenesenih kolektivnih i osobnih sjećanja, Rustemović ističe da su Godine fascinantan primjer autobiografske proze koji se proteže tijekom 60 godina uspijevajući prikazati osobnu preobrazbu jedne žene, ali i preobrazbu jednog cijelog društva u “naizgled raštrkanim bljeskovima sjećanja”.
O Annie Ernaux
Annie Ernaux rodila se 1940. godine u gradu Yvetotu u Normandiji, a studirala je književnost na sveučilištima u Rouenu i Bordeauxu. U svijet književnosti ušla je 1974. autobiografskim romanom “Les armoires vides”, a godine 1984. dobila je nagradu Renaudot za knjigu “Mjesto”.
Među njezinim djelima su i Samo strast, Jedna žena, Događaj te Godine i Djevojačke uspomene, oba objavljena u nakladi OceanMora i prijevodu Vlatke Valentić.
Nobelovu nagradu za književnost dobila je 2022. godine za, kako je navedeno, “hrabrost i kiruršku oštrinu kojom razotkriva korijene, otuđenje i kolektivno sputavanje osobnog sjećanja”.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.