Još je u prošloj godini hrvatska glazbena industrija potukla sve rekorde u ostvarenim prihodima, no ova će, nema sumnje, biti najuspješnija do sada. Čak i bez aktualnog glavnog događaja, koncerta Marka Perkovića Thompsona. Prvi podaci Službe za zaštitu autorska muzičkih prava Hrvatskog društva skladatelja (ZAMP) pokazuju, naime, da je u prvih pet mjeseci zabilježen rast koncertne zabavne glazbe od devet posto. Toliko su, kažu, rasli prihodi autora od autorskih prava u odnosu na prethodne godine. Brojke i efekte koje će imati sam Thompsonov koncert na zagrebačkom Hipodromu u ZAMP-u još uvijek ne komuniciraju jer, dok ne dobiju sve brojke od prodanih ulaznica do ostalih financijskih pokazatelja, s kalkulacijama ne planiraju još izlaziti. Pokazat će ih otprilike dva tjedna nakon završetka, koliko se organizatorima ostavi da podnesu konačno izvješće. No, Milan Majerović Stilinović, voditelj komunikacija u ZAMP-u, kaže da nema sumnje da će to biti nezapamćen ‘skor’ i da će na duže vrijeme taj događaj obilježiti rezultate hrvatske glazbene scene.
Svaki dan 115 događaja
U 2023. Thompsona, inače, nije bilo na listi Top 10 izvođača niti po jednom kriteriju. Lani je bio tik iza prvorangiranog na listi vodeće desetorke po najizvođenijim hitovima Baby Lasagne, i to s dva hita, te još jednim na petom mjestu te liste. No, ove godine, gotovo se o nikome drugome na javnoj sceni ni ne govori, osim o Thompsonu, i već je jasno da će se upisati kao najefikasniji izvođač u 2025. jer ga je teško već sada nadmašiti s brojkama, što s koncerata, “streaminga” hitova u digitalnom servisu, kao i nezapamćenom medijskom prisutnošću. Objavio je upravo i novi album, a koncert na Hipodromu najveći je takav događaj na širem području, s tim da je on ujedno i početak njegove ovogodišnje turneje. No, i drugi poznati izvođači, od Gibonnija do Parnog valjka, koji ove godine obilježava 50 godina pjevanja, punit će dvorane i ostale koncertne prostore u 2025. Najave su i da će ukupan broj glazbenih događanja koji, osim koncerata, obuhvaćaju i festivale i razne priredbe, premašiti lanjsku rekordnu brojku od 42 tisuće.
Video: Sanjin Strukić / Pixsell
U 2024. je, dakle, održavano 115 događanja svakog dana. Bio je to 10-postotni porast u odnosu na dotad rekordnu 2023. Prema nedavno objavljenom godišnjem izvješću ZAMP-a za 2024., najveći dio, oko 29,6 tisuća, odnosi se na razne zabavne priredbe koje su održane diljem Hrvatske, dok je održano nešto više od 9,6 tisuća koncerata zabavne glazbe (+12,7%) te 2,8 tisuća koncerata ozbiljne glazbe. Najviše događanja realizirano je u kolovozu, prosincu i lipnju, dok su na listi Top 5 gradova po broju događanja Zagreb, Split, Osijek, Rijeka i Zadar.
Od autorskih prava ZAMP je lani ostvario gotovo 29 milijuna eura prihoda, što je 21-postotni rast na godišnjoj razini, a najveća zasluga za taj skok imao je koncertni “bum” u 2024. (rast od 52%). Rasli su i prihodi od online i digitalnih prava (+22%), kao i prihodi iz inozemstva (+74%), od kojih je ZAMP-u sjelo 1,8 milijuna eura.
Sve intenzivniji rast domaće glazbene industrije daje i opravdanje za detaljnije snimanje stanja u toj branši i izradu prve strategije razvoja glazbene industrije u Hrvatskoj. Takva inicijativa pokrenuta je početkom srpnja na skupu koji je održan u Splitu u okviru festivala Melodije Jadrana, a okupio je poznate glazbenike poput Gibonnija i Tonćija Huljića, te više institucija, a organizator panela bila je HUP-ova Koordinacija kreativnih i kulturnih industrija (KKI). Na skupu su iznesene brojke koje se odnose na ukupan KKI sektor u Hrvatskoj, koji po njima čini 2,3 posto BDP-a, a rečeno je i da u Hrvatskoj djeluje gotovo 800 poduzetnika u glazbenoj industriji. U proteklih pet godina, ta je brojka porasla za 20 posto, dok su im prihodi u tom razdoblju gotovo udvostručeni. U 2019. njihovi prihodi iznosili su 151 milijuna eura, a lani su dosegli 279 milijuna.
Četiri točke za razvoj
Unatoč sve boljim pokazateljima i rastu prihoda koje ostvaruju na domaćoj sceni, ali i u izvozu, o temi potreba i slabosti branše do sada nije komunicirano. Konkretne interese za koje smatraju potrebnim izboriti potporu države i društva, glazbenici do sada nisu objedinili na jednom mjestu i detaljno obradili, te dali svoje prijedloge. Glazbena scena uglavnom je usitnjena i njihove potrebe nedovoljno su prepoznate i artikulirane. Mnogi među njima djeluju kao samostalni umjetnici i obrtnici, ima i mikro i malih poduzetnika, ali je to i prostor u kojemu ima i sive ekonomije. U vrijeme pandemije Covida-19 na vidjelo su isplivale i brojne slabosti, kada je nekim glazbenicima bilo teško dokazati svoj status i dobiti potporu države ili se utvrdilo da koriste određena prava koja sustav omogućuje umjetnicima, premda njihovi prihodi premašuju postavljene limite, kao što se pokazalo nedavno u slučaju Kekin.
Prema tvrdnjama koje su se čule na skupu u Splitu, glazbena scena ima otežan pristup financijskim instrumentima koji su na raspolaganju drugim inovativnim sektorima, a koje nudi Ministarstvo gospodarstva. Jasnije postavljanje ciljeva, stoga, glazbenici namjeravaju provesti kroz razvojnu strategiju, a koja bi bila okvir za razvoj sektora kroz četiri točke: edukaciju i razvoj talenata, digitalnu tranziciju, profesionalizaciju sektora te ekonomsku održivost.
Da bi mogli postaviti temelje za buduću strategiju i pokrenuti javnu diskusiju o toj temi, glazbenici moraju najprije utvrditi početnu poziciju i detaljnu sliku trenutačne glazbene scene, kako bi objedinili svoje zahtjeve i ciljeve.
“U jesen će startati organizirano prikupljanje podataka među glazbenicima, a razrada i jasnije postavljanje dokumenta, a otvaranje razgovora prema Vladi i nadležnim državnim institucijama o strategiji planirano je za iduću godinu”, kaže Majerović Stilinović. Glazbena scena, složni su i u HUP-u, grana je s puno potencijala te zaslužuje organiziraniji nastup pred političarima kojima moraju doći s jasnim i konkretnim prijedlozima za poboljšanje statusa i jačanje cijele branše. Pred njih ne dolazi na koljenima, kako je to uobičajeno kada se kolektivno organiziraju nastupi pojedinih sektora, nego žele dodatno ojačati svoj položaj na ekonomskoj sceni Hrvatske i Europe.