“Svi smo to doživjeli – očajnički tražite WC, a kad ga napokon pronađete, sjedalo je prekriveno “kapljicama” od prethodnog korisnika. Pa što sad? Sjesti unatoč svemu ili pokušati čučnuti dok obavljate nuždu?” upitala se dr. Primrose Freestone, klinička mikrobiologinja sa Sveučilišta u Leicesteru.
Pišući za The Conversation, objasnila je da su istraživanja pokazala kako mikrobi iz crijeva čine između 25 i 54 posto ljudskog izmeta, koji može sadržavati niz prenosivih patogena – uključujući bakterije poput Campylobacter, Enterococcus, Escherichia coli, Salmonella, Shigella, Staphylococcus, Streptococcus i Yersinia, kao i viruse poput norovirusa, rotavirusa te hepatitisa A i E.
Naglasila je da, iako postoji rizik od infekcije pri kontaktu s fekalijama, pravo pitanje glasi – postoji li stvarna opasnost od zaraze putem javnog WC-a?
Mokrenje u javnosti
“Vrlo je mala vjerojatnost da ćete se zaraziti sjedenjem na WC dasci jer se većina crijevnih bolesti prenosi putem ruku – odnosno fekalno-orlanim putem”, napisala je. Dodala je da je ljudska koža zaštita, ispod koje se nalazi imunološki sustav koji nas štiti od patogena.
“Dakle, nema potrebe da čučite iznad WC školjke”, zaključila je. Zapravo, čučanje može uzrokovati ozljede ili povećati rizik od infekcije.
Kako objašnjava fizioterapeutkinja za žensko zdravlje Brianne Grogan, to može dovesti do nepotpunog pražnjenja mjehura, što u konačnici može uzrokovati učestalije i hitnije mokrenje, a u težim slučajevima i povećati rizik od infekcije mokraćnog mjehura.
Prljava kvaka
Mikrobiologinja objašnjava da ljudski imunosni sustav pruža snažnu zaštitu pri korištenju javnih WC-a, a većina tih prostora u razvijenim zemljama redovito se čisti.
Ako vas to ne umiruje, možete sa sobom nositi antiseptičke maramice i obrisati dasku prije upotrebe. No, kako ističe, veći problem od daske su sitne kapljice koje se šire nakon puštanja vode – i to po cijeloj kabini, uključujući poklopac, pod, držače papira i kvake.
Zato savjetuje: odmah nakon puštanja vode napustite kabinu. I ne zaboravite – kvake su često kontaminirane jer mnogi ne peru ruke. Vrata zato otvarajte laktom, rukavom ili papirnatom maramicom.
A sada, operite ruke
“Ključna zaštita od mikroba iz WC-a je pravilno pranje ruku. Temeljitim pranjem ruku uklanjaju se prljavština, bakterije i virusi, čime se sprečava njihovo širenje na druge ljude i predmete”, napisala je autorica.
Preporučuje se da pranje traje 20 do 30 sekundi sapunom i vodom, uključujući i ispod noktiju. Trenje koje nastaje trljanjem ruku pomaže u otpuštanju mikroba iz prljavštine.
Napisala je da su slavine, umivaonici, dozatori papira i tipke za sušila u javnim WC-ima često kontaminirani jer ih dodiruju ruke koje nisu oprane nakon brisanja.
Zato mikrobiologinja savjetuje da nakon pranja ruku vodu pustite da teče dok ih sušite, a slavinu zatvorite papirnatim ručnikom. Tipke sušila pritisnite laktom.
Dodaje i da ne biste trebali jesti, piti, pušiti niti koristiti mobitel u WC kabini. Kako je istaknula, jedno je istraživanje pokazalo da su mobiteli i do deset puta prljaviji od WC dasaka – pa bi, umjesto javnih WC-a, možda trebali više čistiti svoje telefone.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Vatrogasac otkrio tri najkritičnije točke u Zagrebu: ‘Tu smo imali najviše dojava’